Iznad lijeve obale rijeke Mirne, na 277 metara visokom brežuljku, smjestio se najpoznatiji i najbolje očuvani istarski akropolski gradić – Motovun. Ime mu potječe od keltskog naziva “montona” što znači grad u gori.
Motovunski brežuljak naseljen je već tisućljećima. Arheološkim iskapanjima otkriveni su ostaci brončanodobnog akropolskog naselja te antički kastrum Montonae. Iz darovnice njemačkog cara Otona III doznajemo da je 983. g. Motovun bio u vlasništvu porečkih biskupa. Pod mletačku vlast dolazi 1278. g. Mletačko doba bit će vrijeme uspona grada koji će postati važna pogranična utvrda prema habsburškom teritoriju u Istri. Mlečani grade moćne zidine, a grad dobiva vizure po kojima će postati poznat.
Danas je Motovun najposjećenija turistička destinacija u unutrašnjosti Istre, a turisti ne dolaze samo kako bi vidjeli impresivne gradske zidine i bogatu kulturno-povijesnu baštinu, već i da bi uživali u brojnim drugim sadržajima koji se ovdje nude posjetiteljima. Primjerice u ljeto se održava znameniti filmski festival dok u jesen brojni ljubitelji tartufa dolaze ovdje kako bi uživali u ovoj jedinstvenoj deliciji, kojom obiluje obližnja Motovunska šuma. Tu su naravno i proslavljena istarska vina, malvazija i teran, ali i obilje mogućnosti za bavljenje raznim oblicima aktivnog turizma, primjerice biciklizmom ili pješačenjem.
Ipak, većina turista dolazi prvenstveno zbog jedinstvene urbane cjeline ovoga gradića. Šetnjom kamenom popločenim ulicama, koje se spiralno protežu obroncima motovunskog brijega, dolazi se na glavnim gradski trg. Putem se prolazi kroz monumentalna sjeverna gradska vrata, zapravo renesansnu obrambenu kulu iz sredine 16. stoljeća, nekada glavni ulaz u Motovun. U blizini je i gradska loža te zapadna gradska vrata kojima se ulazi na glavni trg.

Glavnim motovunskim trgom dominira kasnorenesansna župna crkva Sv. Stjepana, pokraj koje se nalazi zvonik visok 27 metara, nekadašnja obrambena kula u romaničko-gotičkom stilu s nazubljenim kruništem iz XIII. st. Nasuprot crkve je motovunska komunalna palača,  najveća srednjovjekovna profana zgrada u Istri. Podignuta je u XIII. st. u romaničkom stilu, a do XVI. st. je nekoliko puta bila pregrađivana. Na njenom pročelju i fasadi vidljive su romaničke bifore iz XIII. st., kamene ploče, grbovi brojnih obitelji i razni natpisi. Na najvišem dijelu motovunskog brijega obitelj markiza Polesinija iz Poreča podigla je u XVI. st. renesansni dvorac, a danas je tu smješten hotel. Središnji trg polazna je točka za šetnju gradskim zidinama s kojih se pruža predivan pogled na središnju Istru.
Motovunske gradske zidine su najočuvanije gradske zidine u Istri. Najvećim dijelom nastale su u XIII. i XIV. st. za vrijeme mletačke vlasti. Kompleks zidina sastoji se od kružnog dijela dugačkog 436 metara, koji okružuje središnji, najviši, dio naselja. Dva poluprstena nadovezuju se na glavni zid kako bi zaštitili kasnije izgrađene dijelove grada. Ukupna dužina zidina iznosi oko 1500 metara, a visina im je između 9 i 15 metara. Na istaknutim dijelovima zidine su pojačavane kulama.
Osim župne crkve Svetog Stjepana u Motovunu je još nekoliko zanimljivih crkava u koje vrijedi zaviriti. Crkva Blažene Djevice Marije “dei servi” nalazi se u dijelu grada nazvanom Gradicijol. Podigli su je franjevci krajem 16. stoljeća, no u njoj je najduže boravio red servita, a danas je prepoznatljiva po 15 metarskom zvoniku. U podgrađu Motovuna smještene su još dvije crkve iz srednjega vijeka, crkva Sv. Antuna Padovanskog i crkva Sv. Ivana Krstitelja i Blažene Djevice Marije “delle porte”, također prepoznatljiva po svome zvoniku.

Izvor: arhiva In Love With Traveling

Poznati stanovnici Motovuna

Motovunjani će se rado pohvaliti i s nekoliko znamenitih sugrađana po kojima su prozvani i neki od gradskih trgova. Prvi od njih je Andrea Antico ili Andrija Motovunjanin, koji je živio krajem 15. i u prvoj polovici 16. stoljeća. Osim što se bavio glazbom, postao je poznat kao drugi tiskar nota u povijesti. Drugi je inženjer Joseph Ressel, koji je početkom 19. stoljeća živio u Motovunu, a povijest ga je zapamtila kao izumitelja brodskog vijka.
Gotovo svi ljubitelji automobilizma sjetiti će se, i danas živog, automobilista i svjetskog prvaka u Formuli 1 Maria Andrettia. I on je rođen u Motovunu 1940., a s obitelji je po završetku Drugoga svjetskog rata emigrirao u Ameriku, gdje je postao jedan od najslavnijih vozača u povijesti automobilizma.
Na kraju ćemo spomenuti i legendarnog Velog Jožu, mitski lik iz pripovijetki Vladimira Nazora, koji je prema legendi također porijeklom iz motovunskog kraja.