Jedna istarska legenda kaže da su, nekada davno, na vrhovima brežuljaka, iznad doline rijeke Mirne, divovi podizali gradove od velikih kamenih blokova. Tako su nastali Buzet, Oprtalj, Motovun, Grožnjan… Od preostalog kamena izgradili su Hum – najmanji grad na svijetu…

Područje Humštine naseljeno je još od starijeg kamenog doba. Iliri su ovdje imali svoju gradinu, a Rimljani vojnu utvrdu.

Iako nam prvi pisani podatak o postojanju Huma potječe tek iz 1102. g., vojni kaštel u Humu podignut je vjerojatno već sredinom XI. st., kada je tim područjem gospodario patrijarh sa sjedištem u talijanskoj Akvileji. Oko tog kaštela, koji se nalazio na hrptu izduženog brijega, razvit će se od XII. do XIV. st. naselje koje će do danas zadržati svoja karakteristična urbanistička obilježja. U to vrijeme je Hum, zajedno s nedalekim Ročem, bio jedno od središta glagoljaštva u Hrvatskoj.

Dolaskom u vlast Venecije, početkom XV. st., Hum postaje važna utvrda na granici mletačkog i habsburškog posjeda u Istri. To će pogodovati daljnjem društvenom razvitku grada kojem će na čelu biti župan, a kojega na razdoblje od godinu dana imaju pravo između sebe birati svi stanovnici Huma i bliže okolice.

Danas je Hum živi povijesni spomenik u kojem živi dvadesetak stanovnika, i koji s ponosom nosi naziv najmanjeg grada na svijetu.

Vrata Huma

Gradska vrata Huma posljednji su spomenik na Aleji Glagoljaša. Velika, bakrena, dvokrilna vrata postavljena su u kameni dovratnik. Rukohvati su izrađeni u obliku volovskih rogova, a na alkama je ispisan pozdrav dobrodošlice. U gornjem dijelu vrata, u dvanaest medaljona, za svaki mjesec u godini, prikazani su običaju iz narodnog života. Ispod tog pučkog kalendara ispisana jer poruka: “Vrata se ne zatvaraju danju, noći nema u ovome gradu. I neka ne uđe nitko tko je okaljan!”

Gradska palača

Odmah po prolasku kroz vrata Huma i ulasku u zidinama ograđen prostor grada naći ćete se u prizemlju gradske, ili komunalne, palače. Humljani je nazivaju Polačom. Nekada je u njoj bila smještena vojna posada humskog kaštela, a danas se u njenom prizemlju nalazi lapidarij s glagoljskim natpisima. Ispred Polače je mali, jedini u Humu, gradski trg.

Gradska loža

Kao i svaki drugi značajniji istarski grad tako i Hum ima svoju gradsku ložu, mjesto koje je bilo središte društvenog života naselja. Loža je izgrađena u XV. st., za mletačke vladavine. U njoj se nalazi kameni stol oko kojega su se okupljali stanovnici Huma prilikom vijećanja i donošenja odluka koje su bile važne za zajednicu.

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije s tornjem

Ova crkva klasicističkog portala, poznata i pod imenom crkva Sv. Petra i Pavla, je sagrađena  na mjestu gdje su prije bile dvije starije crkve. Manja, srednjovjekovna crkva je  srušena početkom XVII. st., da bi na istom mjestu majstor Grižinić podigao novu građevinu  koju je 1802. g. zamijenila današnja župna crkva Huma.

Sliku iza glavnog oltara današnje župne crkve naslikao je Baldassare d’Anna, dok slike i kipovi na ostalim oltarima većinom potječu iz Grižinićeve crkve. U crkvi se također nalaze kasnogotički kaleži i ciborij iz 1539. g.

Odmah do crkve je 22 metara visoka masivna zvonik-kula podignuta sredinom XV. st.

Ulice Huma

Hum je gradić koji se nikada nije širio izvan prostora gradskih zidina koje su podignute još u XIII. st. Zidine su okruživale prostor dimenzija 100 sa 35 metara, unutar kojih su izgrađena tri niza kuća. Najstariji niz je onaj središnji  gdje su svoje domove podizali vojnici iz kaštela, da bi kasnije bili izgrađeni sjeverni i južni niz koji su se naslanjali na gradske zidine. Između ta tri niza protežu se dvije gradske ulice – južna, glavna, i sjeverna. Šećući njima znatiželjno oko vidjet će tipičnu istarsku urbanu arhitekturu: kamenom popločene ulice, male natkrivene terase koje vode do kućnih vrata…

Grobljanska kapela Sv. Jeronima

Ova mala romanička jednobrodna crkva s ugrađenom apsidom izgrađena je u XII. st. Unutrašnjost krase romaničke freske, nastale pod jakim bizantskim utjecajem, iz XII. i XIII. st. Na trijumfalnom luku je prizor Navještenja, na sjevernom zidu prikaz Kristove muke, dok je na južnom zidu Pohođenje. Na zidovima  crkve nalaze se i brojni uparani glagoljski grafiti koji su nastajali od XIII. – XVI. st. Tu se nekada  nalazio i oltarni triptih, djelo majstora Antuna iz Padove (danas Kašćerga) naslikano 1533. g., a koje se danas nalazi u Poreču.

 

Svakako kušajte:

Jedno od specifičnih istarskih žestokih pića je humska biska. Ime joj potječe od bijele imele (imela = biska) koja kao nametnik raste na hrastu. Moguće da je recept za proizvodnju biske star i više od dvije tisuće godina, jer se imeli u mitologiji starih Kleta pridaju magična svojstva. Osim imele za proizvodnju humske biske koriste se i četiri vrste trava. Humskoj biski se pridaju afrodizijačka svojstva, a koristi se i za regulaciju krvnog tlaka te kao lijek za arteriosklerozu. Tajnu proizvodnje ove osebujne istarske rakije sačuvao je humski župnik Josip Vidal, a možete je kupiti u suvenirnicama Huma.

 

Posjetite:

Svake godine u lipnju u Humu se održava “izbor župana na leto dan”, tradicijska manifestacija koja korijene vuče iz srednjeg vijeka, kada su na zanimljiv način stanovnici humštine birali svog vladara.