Kada pomislimo na slikovito alpsko mjestašce često nam je prava asocijacija gradić s vitkim crkvenim tornjem smješten na obali jezera podno visoke strme planine. Upravo to je Hallstatt u središnjoj austrijskoj regiji Salzkammergut.

Bogata nalazišta soli u okolici Hallstatta poznata su već više od sedam tisuća godina, no njihovo intenzivnije iskorištavanja započeto je krajem brončanog doba, u drugom tisućljeću prije Krista. Vrhunac svog razvoja rudnici soli u Hallstattu imali su otprilike od 800. do 450. g. pr. Kr., kada je ovo područje bilo jedno od najrazvijenijih i najbogatijih regija u svijetu. Kultura ranoga željeznog doba i danas je poznata kao Hallstattska kultura. U to vrijeme nedaleko današnjeg Hallstatta postojalo je, za ono vrijeme veliko naselje, u kojem je živjelo oko dvjestotinjak ljudi, koji su rudarili u obližnjem rudniku.

Sredinom 4. st. pr. Kr. veliki je odron zatrpao naselje i rudnik što je značilo kraj zlatnog doba Hallstatta, a eksploatacija bogatih rudnika soli obnovljena je tek tri stoljeća kasnije. Zbog sigurnosti novo je naselje izgrađeno na obali jezera. U 13. stoljeća vlast nad rudnicima soli stiču Habsburgovci,  koji su sve do 19. stoljeća područje izolirali od ostatka svijeta, što je doprinijelo očuvanju njegova autentičnog izgleda sve do danas. Upravo su Hallstattski rudnici soli bili jedan od temelja bogatstva obitelji Habsburg.

 

Izvor fotografija: © Österreich Werbung, fotograf: Pigneter (1, 8), © Österreich Werbung, fotograf: Weinhaeupl W. (2, 5, 6, 7), © Österreich Werbung, fotograf: Carniel (3, 4, 10 ), © Österreich Werbung, fotograf: Popp Hackner (9)

 

Krajem 19. stoljeća započinje postepeno otvaranje hallstattske regije za strance. Najprije je izgrađena cesta, a u prvoj polovici 20. stoljeća prvi imućniji putnici započinju posjećivati ovaj kraj. U drugoj polovici prošlog stoljeća započinje znatniji turistički razvoj i danas je upravo turizam, a ne iskorištavanje rudnika soli, okosnica gospodarstva.

Za obilazak Hallstatta i njegovih znamenitosti dovoljan je jedan dan. Nakon šetnje gradićem koji broji tek nešto manje od tisuću stanovnika i obilaska glavnog gradskog trga, Marktplaza, te njegovih dviju crkava, katoličke i protestantske, svakako vrijedi posjetiti i Hallstattski muzej i kosturnicu. Nakon obilaska stare gradske jezgre, a prije posjete rudniku soli, vrijedi se opustiti vožnjom brodom po Hallstattskom jezeru.

 

 

U okolici Hallstatta nalaze se tri rudnika soli koji su uređeni za turističke posjete. To su Hallein, Altausee i najstariji i najvrjedniji među njima – rudnik Hallstatt, prvi rudnik soli na svijetu. Ulaz u rudnik nalazi se otprilike jedan kilometar od stare gradske jezgre, a spuštajući se u jamu, iz koje se još u kamenom dobu vadila sol, vidjet ćete najstarije sačuvane drvene stepenice na svijetu. Ukupna dužina tunela u rudnika iznose 65 kilometara na 21 horizontu, a tijekom razgleda obilazi se naravno samo manji dio. Rudnik je i danas aktivan i proizvodi 80m3 soli svaki sat. Nakon obilaska rudnika vrijedi se uspinjačom provozati do „Vidikovca svjetske baštine“, koji se nalazi 360 metara iznad stare gradske jezgre Hallstatta i s kojeg se pruža predivan panoramski pogled na cijelu dolinu. Do vidikovca, ako ste u dobro formi, možete doći i pješice, no ipak preporučamo uspinjaču!

Za one koji žele još detaljnije upoznati okolicu Hallstatta, točnije regiju Dachstein, smještenu na suprotnoj strani Hallstattskog jezera, predlažemo posjetu dvjema špiljama, Mamutovoj i Ledenoj, a za one najhrabrije tu je još jedan vidikovac, nazvan „Pet prstiju“ s nezaboravnim pogledom na austrijske Alpe.