OSNOVNI PODACI

SLUŽBENI NAZIV: Koninkrijk der Nederlanden (Kraljevina Nizozemska)
BROJ STANOVNIKA: 16 789 000
POVRŠINA: 41 526 km2
GUSTOĆA NASELJENOSTI: 405 stanovnika/km2
GLAVNI GRAD: Amsterdam
VALUTA: Euro (100 centa)
BDP PO STANOVNIKU: $ 42.938
SLUŽBENI JEZIK: nizozemski
WEB STRANICA: www.nbtc.nl
KORISNE STRANICE: www.holland.comwww.vvv.nl

GEOGRAFIJA, KLIMA, NAJBOLJE VRIJEME ZA POSJETU

Nizozemska je zemlja u sjeverozapadnoj Europi, koja na istoku graniči s Njemačkom, na jugu s Belgijom, dok joj je na sjeveru i zapadu Sjeverno more.
To je nizinska zemlja, a više od jedne četvrtine njene površine nalazi se ispod razine mora. Najviši vrh, visok tek 321 metar nalazi se na jugoistoku i krajnji je rub Ardena. Obala je djelomično razvedena i na sjeveroistoku se nalaze Frizijski otoci. Od rijeka je najvažnija Rajna koja se kod Rotterdama ulijeva u Sjeverno more prostranom deltom.
Zahvaljujući Golfskoj struji, položaju i reljefu cijela Nizozemska ima blagu oceansku klimu s ugodnim, ne previše hladnim, zimama i svježim ljetima. Oborine u jednako raspoređene tijekom cijele godine, a najviše kiše pada krajem ljeta i u ranu jesen.
Zahvaljujući umjerenoj klimi Nizozemska se može posjetiti u svako doba godine. Tijekom ljetnih mjeseci (lipanj – kolovoz) kada većina Nizozemaca koristi godišnji odmor gužve i cijene su najveće, no nije nužno da će i vrijeme biti najbolje. Tijekom proljeća (travanj – svibanj) i u ranu jesen (rujan – sredina listopada) najbolje je vrijeme za obilazak Nizozemske. Cijene su povoljnije, gužve manje, a ljepota nizozemskih cvijetnjaka na vrhuncu je upravo u svibnju! Zima (studeni – sredina ožujka) donosi nešto oblačnije i hladnije vrijeme, no zato su cijene povoljne (osim u vrijeme Nove godine), a gužvi u turističkim središtima gotovo da nema. Cijene smještaja u Amsterdamu najviše su tijekom ljetnih mjeseci te vikendom, dok su tijekom tjedna nešto povoljnije.

KRATKI POVIJESNI PREGLED

Nizozemska, u današnjem smislu nastala je tek 1830. godine, no povijest ovog područja započinje povlačenjem ledenog pokrova krajem zadnje oledbe. Iz prapovijesnog su razdoblja ostali sačuvani brojni megalitski grobovi, no oni nam ne pružaju dovoljno podataka o detaljnijoj rekonstrukciji života na tom području sve do pred kraj 1. tisućljeća prije Krista kada područje današnje Nizozemske dolazi u interesnu sferu Rimljana. U 1. st. pr. Kr. tu žive germanska plemena Batavci i Frizi te keltsko pleme Belgi. Južni dijelovi zemlje, gdje su živjeli Batavci i Belgi, u 1. st. došli su u sastav rimske države. Nakon propasti Rimskog carstva današnja Nizozemska dolazi u interesnu sferu germanskog plemena Franaka koji su na prostoru susjedne Belgije i sjeverne Francuske osnovali državu kojoj je na čelu bila dinastija Merovniga, a iz koje će kasnije nastati moćno Franačko carstvo. Raspadom Franačke države Nizozemska je ušla u sastav istočnofranačkog carstva. Od 11. st. podijeljena je na niz manjih pokrajina pod upravom brojnih vladara. U razdoblju kasnoga srednjeg vijeka započinje izniman razvoj Nizozemske kao obrtničkog i manufakturnog središta, prvenstveno u tekstilnoj industriji. U 15. st. kao najznačajniji vladar javlja se burgundski vojvoda Filip Dobri, a Nizozemska postaje značajna trgovačka i brodograđevna sila. Nakon što se Filipova unuka Marija udala za Maksimilijana Habsburškog 1477. godine, Nizozemska dolazi pod Habsburšku vlast, a uslijed ženidbenih i naslijedih veza postaje dijelom prostranog carstva španjolskog kralja Karla V. Habsburga. Karla V. naslijedio je 1566. njegov sin Filip II. koji je nastavio gospodarsku eksploataciju nizozemskih zemalja. Nezadovoljni španjolskom, odnosno habsburškom vlašću, Nizozemci, predvođeni Vilimom I. Oranskim, 1568. podižu ustanak, koji je 1579. doveo do potpisivanja Utrechtskog saveza. Dvije godine kasnije sjeverne nizozemske pokrajine stekle su nezavisnost od Španjolske, dok je južnim pokrajinama to uspjelo tek 1648. nakon sklapanja Westfalskog mira. Usprkos ratovima za oslobođenje Nizozemska se tijekom 16. i 17. stoljeća razvila u jednu od najbogatijih zemalja, prvenstveno zahvaljujući pomorskoj trgovini. Tome su umnogome pridonijele Istočnoindijska i Zapadnoindijska kompanija osnovane prvenstveno za trgovinu sa dalekoistočnim zemljama, zatim Afrikom i Južnom Amerikom. Početkom 17. st. započinje nizozemsko osvajanje Indonezije, osnovan je New Amsterdam u Sjevernoj Americi, koji će kasnije postati New York, a u Južnoj Americi nastala je kolonija Surinam. Jačanje nizozemske mornarice uvelo je zemlju tijekom druge polovice 17. st. u nekoliko ratova s Britanijom zbog težnje za prevlasti u pomorskoj trgovini. Tijekom 18. st., zbog brojnih ratova koje je vodila, Nizozemska gospodarski slabi, a njezina trgovačka moć posustaje. Napoleonska vojska osvojila je 1795. teritorij Nizozemske i proglasila Batavsku republiku, te u zemlji započinju brojne reforme s ciljem modernizacije. Godine 1806. ime je promijenjeno u Kraljevina Nizozemska, a za kralja je postavljen Napoleonov brat Luj. Nakon Bečkog kongresa 1815. g. stvoreno je novo Nizozemsko kraljevstvo a kraljem je postao Vilim I. Oranski. Novostvorena država uključivala je i teritorij današnje Belgije i Luksemburaga, no nakon što je 1830. u Belgiji izbio ustanak i proglašena je nezavisnost, Nizozemsko kraljevstvo je dobilo svoje današnje granice. Sredinom 19.st. Kralj Vilim II. transformirao je zemlju u parlamentarnu monarhiju, a u drugoj polovici stoljeća javljaju se i prve moderne političke stranke. Nizozemska je uspjela izbjeći sudjelovanje u Prvome svjetskom ratu, a isto je pokušala i u vrijeme Drugoga svjetskog rata, no njemačke su je vojne snage pregazile 1940. godine, okupiravši zemlju dok su vlada, kralj i kraljica pobjegli u Englesku. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata Indonezija je proglasila nezavisnost, što su Nizozemci priznali 1949. godine, a Surinam je nezavisnost stekao 1975. godine. Zahvaljujući višestoljetnom, uspješnom gospodarskom razvoju i političkoj sigurnosti, Nizozemska je danas članica NATO saveza i Europske unije i jedna je od zemalja s najvišim životnim standardom na svijetu.

KAKO DOĆI, KAKO SE KRETATI PO ZEMLJI

Glavna nizozemska zračna luka Schiphol nalazi se nedaleko Amsterdama i jedna je od najvećih zračnih luka u Europi. Direktni letovi koje održavaju desetci raznih avio-kompanija lete sa svih kontinenata osim Australije, odakle se može jednostavno stići s jednim presjedanjem. Nizozemska kompanija KLM leti za brojna odredišta širom svijeta, a osim Amsterdama letovi postoje i iz Rotterdama. Postoji još nekoliko manjih zračnih luka no u zemlji koja nije pretjerano velika rijetki putnici koriste relativno skupe unutrašnje letove. Od niskobuđetnih kompanija valja spomenuti Transaviu koja leti iz nekoliko Nizozemskih gradova prema odredištima u Europi i sjevernoj Africi.
Amsterdam je također dobrim željezničkim vezama povezan s nekim od najvažnijih gradova Europe. Direktni brzi vlakovi povezuju ga sa Belgijom, Francuskom, Njemačkom, Švicarskom i Austrijom (www.nshispeed.nl). Vlakom se također može udobno putovati po cijelim Nizozemskoj. Većinu linija održavaju Nizozemske željeznice (Nederlandse Spoorwegen). Kako bi se došlo do mjesta koja nisu u sustavu željeznica postoji usluga treintaxi na stotinjak željezničkih stanica, gdje se po relativno povoljnoj cijeni taksijem može doći do manjih naselja.
Autobus je također dobar izbor za putovanje u Nizozemsku. Cjenovno je prihvatljiviji, no sporiji je i manje udoban od vlaka. Najveći prijevoznik je Eurolines, koji osim Amsterdama povezuje međunarodnim linijama još desetak većih gradova u Nizozemskoj. Na nekim linijama autobusi su svakodnevni, a negdje prometuju nekoliko puta ili samo jednom tjedno. Lokalni autobusi prometuju kao nastavak željezničke mreže i omogućuju odlazak u sve krajeve zemlje. Postoje i brze autobusne linije između većih gradova. Odlična stranica http://9292.nl pruža sve potrebne informacije o redovima vožnje, cijenama i popustima sveg javnog prijevoza u Nizozemskoj.
Nizozemska je trajektima povezana s Velikom Britanijom. Postoje tri linije. Liniju Ijmuiden – Newcastle održava DFDS Seaways, liniju Rotterdam – Hull održava P&O Ferries, a liniju Hook of Holland – Harwich održava Stena Line. Također valja napomenuti da je Amsterdam vrlo česta polazna luka za brojna krstarenja po Sjevernom moru (www.amsterdamcruise.com).
Odlična cestovna povezanost Nizozemske sa susjednim zemljama razlog je što mnogi posjetitelji dolaze u Nizozemsku upravo osobnim automobilom. Cestovna mreža je iznimno dobro razvijena, postoji mnoštvo autocesta, te ostalih regionalnih i lokalnih cesta, što omogućava nesmetano putovanje u sve krajeve zemlje bez ikakvih ograničenja.  Nizozemski automobilski klub ANWB pruža sve informacije o stanju u prometu.
Nizozemci su pasionirani biciklisti. Širom zemlje postoje tisuće kilometara obilježenih biciklističkih staza i zemlju je moguće obići vozeći bicikl, vlastiti ili unajmljeni,  koristeći pritom specijalizirane smještajne objekte namijenjene upravo biciklistima (www.vriendenopdefiets.nl)

GDJE SPAVATI

Najčešći oblik smještaja koji se pruža turistima u Nizozemskoj je hotelski. Hoteli se mogu naći u svim gradovima i većim mjestima, a u Amsterdamu ih je preko 300. Kategorizirani su sa 1 do 5 zvjezdica, što ovisi o ponudi sadržaja koje nude gostima. Cijene su relativno visoke, a najviše su u Amsterdamu, naročito tijekom vikenda i ljetnih mjeseci kada brojni turisti pohode ovaj grad. Od hotelskih lanaca najpoznatiji su Golden Tulip i Best Western svaki s 50-ak hotela s 3 i 4 zvjezdice širom zemlje, te luksuzniji Bilderberg s 20-ak hotela u manjim mjestima. Grupacija Accor također ima 40-ak hotela svih kategorija, od skromnih IbisBudget do luksuznih Sofitela. Osim navedenih postoji i mnoštvo drugih, većih i manjih, često i obiteljskih hotela svih kategorija širom Nizozemske. (http://www.hollandhotels.nl).
U posljednje vrijeme sve je manji broj pansiona i gostionica no raste ponuda privatnog smještaja koji ima mnogo povoljnije cijene od hotelskih, pa svi oni koji ne traže dodatni sadržaj osim uredne sobe s kupaonicom i doručka kod ljubaznih domaćima mogu potražiti ovu vrstu smještaja (www.bedandbreakfast.nl). Organizacija Vrienden op de Fiets (Prijatelji bicikla) nudi svojim članovima i biciklistima također brojne i povoljne mogućnosti smještaja. U ponudi su i brojni apartmani sa samoopskrbom.
Seoske farme sve se češće preuređuju u lijepe turističke objekte u ruralnim područjima zemlje, pa svi oni koji vole prirodu i žele bijeg iz urbanih sredina mogu naći brojne mogućnosti za ovakav smještaj. Najpoznatije su udruge Hoeve-Logies Nederland te nešto luksuznija Hotel de Boerenkamer  u sjevernoj Holandiji.
Hosteli su također čest izbor smještaja, i to ne samo među mladima. Najviše hostela nalazi se naravno u Amsterdamu, nekoliko većih gradova, ali i u ruralnim područjima i uz obalu. Najpoznatija udruga hostela je Stayokay. Uz njih postoje i brojni manji privatni hosteli.
Nizozemci su veliki ljubitelji kampiranja i svoje slobodno vrijeme vrlo često provode u prirodi. Brojni kampovi, raspoređeni po cijeloj zemlji a ponajviše uz obalu Sjevernog mora, udruženi su u Nizozemsku udrugu kampova. Također postoje i kampovi koji su potpuno vezani uz prirodu (www.natuurkampeerterreinen.nl). Podatke o kampovima pruža i Nizozemski automobilistički klub.
Oni koji su zadovoljni najosnovnijim smještajem, a zemlju obilaze šećući, pronaći će ga u planinarskim domovima i skloništima (www.trekkershutten.nl).

ŠTO VIDJETI

AMSTERDAM – najveći grad i glavna turistička meka u Nizozemskoj. Prekrasna stara gradska jezgra sa slikovitim kućama i kanalima umjesto ulica, mnoštvo muzeja, te brojne prilike za zabavu i provod učinile su Amsterdam jednim od najposjećenijih gradova u svijetu.
DEN HAAG – glavni grad Nizozemske, ujedno i sjedište mnogih međunarodnih institucija. U blizini se nalazi najljepše nizozemsko ljetovalište Scheveningen i park Madurodam s modelima nizozemskih znamenitosti.
DELFT – nakon što je gotovo u potpunosti stradao u eksploziji baruta, izgrađen je potpuno novi grad sredinom 17. stoljeća, i od tada se nije značajno promijenio. Bogata sakralna baština, mnoštvo zelenila i zanimljivi muzeji glavne su atrakcije ovoga grada u južnoj Holandiji.
ROTTERDAM – najveće industrijsko središte Nizozemske i najveća svjetska luka samo su neke od činjenica kojima se može pohvaliti ovaj grad. Gotovo je u potpunosti porušen u bombardiranju tijekom Drugoga svjetskog rata, tako da je njegova arhitektura suvremena, no među zgradama koje su neoštećene u bombardiranju je i Witte Huis (Bijela kuća), prvi neboder u Europi.
LEIDEN – svoje korijene vuče još iz rimskog doba, a danas je jedno od najvažnijih sveučilišta u Nizozemskoj. U gradu je mnoštvo vrijednih muzeja, a zbog mnoštva kanal pomalo podsjeća na Amsterdam.
KEUKENHOF – u proljetnim je mjesecima čitava Nizozemska zaogrnuta u šarene boje milijuna cvjetova. Najpoznatiji nizozemski park nalazi se između Leidena i Haarlema, a u drugoj polovici travnja pretvara se u najljepši park u Nizozemskoj, koji obavezno mora posjetiti svaki ljubitelj cvijeća.
ALKMAAR – stari je grad u pokrajini Sjeverna Holandija s mnoštvo kulturno-povijesnih spomenika. Ipak ono što turiste najviše privlači u grad je znamenita aukcija sira koja se održava petkom ujutro u toplijem dijelu godine. Svi sudionici aukcije obučeni su u tradicionalne nošnje što ovom događaju daje posebnu draž.
‘S-HERTOGENSBOSCH – srednjovjekovni grad u regiji Brabant u prvom je redu poznat po svojoj romaničko-gotičkoj katedrali svetog Ivana.
UTRECHT – je sjedište istoimene provincije u središnjem dijelu zemlje. To je još jedan u nizu starih nizozemskih gradova s dobro očuvanom gradskom jezgrom i mnoštvom značajnih kulturno-povijesnih spomenika.

ŠTO RADITI

Nizozemska je zemlja bicikala i biciklista. Prošarana je tisućama kilometara biciklističkih staza i to je jedan od najljepših načina upoznavanja ove zemlje. U ljetnim mjesecima niska pjeskovita obala puna je turista koji se sunčaju i šeću plažama. Amsterdam, ali i mnogi drugi gradovi nude iznimno mnoštvo vrijednih muzeja i zbirki, a zemlja obiluje i vrijednom kulturno-povijesnom baštinom. Osim toga Amsterdam je zbog svojih liberalnih zakona jedna od svjetskih prijestolnica zabave. Kada ste u Nizozemskoj svakako probajte neki od nizozemskih sireva i lokalnih piva.