OSNOVNI PODACI

SLUŽBENI NAZIV: Republika Hrvatska
BROJ STANOVNIKA: 4.290.612 (2011.)
POVRŠINA: 56 542 km2
GUSTOĆA NASELJENOSTI: 76 stanovnika/km2
GLAVNI GRAD: Zagreb
VALUTA: kuna = 100 lipa
BDP PO STANOVNIKU: $ 20.252
SLUŽBENI JEZIK: hrvatski
WEB STRANICA: www.croatia.hr

GEOGRAFIJA, KLIMA, NAJBOLJE VRIJEME ZA POSJETU

Hrvatska je smještena na razmeđi srednje i jugoistočne Europe. Graniči s Mađarskom na sjeveru, Srbijom na istoku, Bosnom i Hercegovinom na istoku i jugoistoku, Crnom Gorom na jugu, Slovenijom na sjeverozapadu, dok je s jugozapada Jadransko more s 1246 otoka, otočića i hridi.
Geografijom Hrvatske dominiraju tri regije: nizniska, panonska regija na istoku i središtu zemlje koja postepeno prelazi u gorsko-planinsku regiju u srednjim i zapadnim dijelovima, dok je na krajnjem zapadu, turistički najzanimljivija, primorska regija. Najviši planinski vrhovi su Dinara (1831 mnm) Kamešnica (1810 mnm), Sveti Jure na Biokovu (1762 mnm) te Vaganjski vrh (1757 mnm) na najdužoj hrvatskoj planini Velebit. Istočnom hrvatskom granicom protječe Dunav, druga najduža europska rijeka, a ostale značajnije rijeku su Drava, Sava i Kupa. Hrvatska nema mnogo velikih jezera, a najveće prirodno je Vransko jezero u zaleđu sjeverne Dalmacije koje je zaštićeno i kao park prirode.
Hrvatska obala dijeli se na nekoliko područja. Na krajnjem sjeveru je poluotok Istra, turistički najrazvijeniji dio Hrvatske. Kvarner se nalazi između Istre i Dalmacije i također je značajna turistička regije, a na njegovom se području nalaze dva najveća hrvatska otoka, Cres i Krk. Treća turistička regija je Dalmacija, koja se dijeli na sjevernu, srednju i južnu. Duž dalmatinske obale mnoštvo je turistički značajnih otoka, a najvažniji su Hvar, Brač i Vis. Krajnji jug obale zauzima Dubrovačko primorje s otocima Mljet, Korčula i Lastovo.
Klima Hrvatske također je raznolika. U nizniskom dijelu zemlje prevladava kontinentalna klima, u gorsko-planinskoj regiji je alpska klima, a uz Jadransko more blaga mediteranska klima. Sukladno tome najbolje vrijeme za posjet Hrvatskoj je od travnja do listopada. Ipak treba imati na umu da je tijekom srpnja i kolovoza obalni dio zemlje vrlo posjećen, te je rezervacija smještaja prije dolaska nužna. Ako kupanje i vodeni sportovi nisu glavni cilj posjeta, Jadran je najljepše posjetiti u kasno proljeće (svibanj, lipanj) ili tijekom rujna. Kontinentalni dio zemlje može se razgledavati cijele godine, no za posjet su ipak najbolji proljeće i jesen, jer su ljeta često vruća, a zime hladne i maglovite. Gorsku Hrvatsku vrijedi posjetiti tijekom ljeta kada je priroda najljepša, no poželjno je smještaj rezervirati unaprijed pošto su kapaciteti ograničeni, kao i tijekom zimskih mjeseci (prosinac – veljača), no ipak treba računati s time da ponuda za bavljenje zimskim sportovima nije toliko bogata kao u susjednim alpskim zemljama.

KRATKI POVIJESNI PREGLED

Oko 1000. g. pr. Kr. prostor Hrvatske naseljavaju Ilirska plemena, od kojih su najznačajniji Histri na poluotoku Istra, Liburni, u zaleđu i Delmati u današnjoj Dalmaciji. Iliri su ostali gospodari čitavog prostora Hrvatske sve do početka nove ere kad su zemljom u potpunosti zavladali Rimljani, koji svoj interes za osvajenje istočne obale Jadrana počinju pokazivati već krajem 3. st. pr. Krista, kada su se umješali u sukobe između ilirskih plemena i grčkih kolonista na otocima Visu i Hvaru. Rimska vlast u Hrvatskoj dovela je do romanizacije cijelog prostora, a romanski utjecaj u ponekim dijelovima zemlje ostat će jak i tijekom srednjeg vijeka.
Tijekom Seobe naroda u 5. i 6. stoljeću prostorom Hrvatske proći će plemena Gota, Langobarda i Avara da bi konačno početkom 7. stoljeća pristigli Slaveni odnosno Hrvati. Prve slavenske državice na prostoru Hrvatske počinju se osnivati početkom 9. stoljeća, no ipak još dugo vremena glavni će utjecaj na hrvatski prostor imati susjedne moćne sile Franačko carstvo i Bizant. Tek sredinom 9. stoljeća kneževina Hrvatska ojačat će pod knezom Trpimirom, po kojem će se hrvatska vladarska dinastija nazivati Trpimirovići, dok će za kneza Branimira Hrvatska postati potpuno samostalna kneževina. Početkom 10. st. vjerojatno je za kralja okrunjen Tomislav, koji je svoju vlast proširo na prostor između rijeke Save i Drave te na područje današnje Bosne. Vrhunac svog razvoja Hrvatska će doživjeti u drugoj polovici 11. st. za kraljeva Petra Krešimira IV. i Dimitrija Zvonimira, no nakon Zvonimirove smrti, hrvatska su plemena za nove kraljeve prihvatile vladare iz mađarske dinastije Arpadovića.
Arpadovići su Hrvatskom i Mađarskom vladali tijekom 12. i 13. stoljeća, da bi zahvaljujući moćnoj obitelji Šubića Bribirskih u 14. st. na ugarsko i hrvatsko prijestolje zasjela dinastija Anžuvinaca. U 15. st. započinju prvi prodori Turaka na prostor Hrvatske, koji će se naročito intenzivirati nakon bitke na Krbavskom polju 1493. g. Do sredine 16. stoljeća Osmanlije su osvojili velike dijelove zemlje, a teritorij Hrvatske je sveden na takozvane “ostake ostataka” i prostirao se na sjeverozapadu današnje Hrvatske, oko Zagreba i Varaždina. Oslobađanje od osmanske vlasti dogoditi će se tek krajem 17. stoljeća. U međuvremenu hrvatski je sabor za nove vladare izabrao 1527. g. dinastiju Habsburg, koja je vladala Hrvatskom sve do početka 20. stoljeća.
Sredinom 19. st. i u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim europskim zemljama započinje razdoblje nacionalnog preporoda, koji je u Hrvatskoj postao poznat kao Ilirski pokret. Između brojnih društvenih i političkih događanja sredinom 19. st. u Hrvatskoj je konačno ukinut feudalni sustav. Tijekom 19. st. započinje i polagana industrijalizacija, no Hrvatska je sve do početka Prvoga svjetskog rata ipak bila jedna od najsiromašnijih zemalja u sklopu Austro-Ugarske Monarhije.
Iz Prvoga svjetskog rata Austro-Ugarska je izašla kao poražena, a na njenom je teritoriju stvoreno niz novih država (Austrija, Mađarska, Čehoslovačka), no Hrvatska nije uspjela obnoviti svoju samostalnost koju je dijelomično izgubila još u srednjem vijeku, već je postala dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Iako drugi najbrojniji narod u Kraljevini, Hrvati su, kao i svi ostali narodi, bili podvrgnuti velikosrpskoj dominaciji.
Drugi svjetski rat na prostoru Jugoslavije započeo je njemačkim napadom na Beograd 6. travnja 1941. Već nakon nekoliko dana njemačka i talijanska vojska okupirale su cijelu zemlju i podjelili je među sobom. Istovremeno 10. travnja 1941. u Zagrebu je grupica desničarskih ekstermista, koja se do tada skrivala u Italiji, proglasila takozvanu Nezavisnu Državu Hrvatsku, koja je zapravo bila potpuno ovisna o nacističkoj Njemačkoj, a osim teritorija Hrvatske obuhvaćala je i današnju Bosnu i Hercegovinu, osim Istre i Dalmacije koje su pripale Italiji.
Uskoro nakon njemačke okupacije na prostoru Hrvatske pokrenut je ustanak koji je vodila Komunistička partija na čelu s Josipom Brozom Titom. Ustanak je uskoro prerastao u jedan od najzačajnijih pokreta otpora protiv nacizma u Europi, što je Titu i Komunističkoj partiji omogućilo da nakon završetka rata potpuno preuzmu vlast i uvedu diktaturu. Komunistička Jugoslavijia, punim imenom Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, opstala je do 1991. g., a Hrvatska je bila jedan od šest fedarativnih jedinica.
Raspad druge Jugoslavije obilježili su brojni ratovi, među kojima je onaj u Hrvatskoj trajao najduže, čak četiri godine. Nakon izborene samostalnosti Hrvatska je početkom 3. tisućljeća postala jedna od najzanimljivijih turističkih destinacija, ne samo na Mediteranu ili Europi već i u svijetu.

KAKO DOĆI, KAKO SE KRETATI PO ZEMLJI

Najveći broj turista u Hrvatsku dolazi osobnim automobilom. Zadnjih desetak godina Hrvatska je izgradila kvalitetne auto-ceste koje omogućuju jednostavan dolazak do najvažnijih turističkih odredišta na Jadranu, ali i u unutrašnjosti zemlje. Izuzetak je jedino krajnji jug zemlje gdje još uvijek ne postoji auto-cesta, a kako bi se došlo do tamo potrebno je prijeći i preko teritorija Bosne i Hercegovine. Lokalne ceste su u prilično lošem stanju, što se naročito odnosi na turistički zanimljiv dio Hrvatskog Zagorja, pa je potreban dodatni oprez u vožnji. Državna cesta D8, poznata i kao Jadranska magistrala, predivna je panoramska cesta koja prolazi duž cijele hrvatske obale, no također slovi kao prilično opasna zbog brojnih zavoja, ne uvijek najbolje održavanog kolnika i često neopreznih lokalnih vozača koji rijetko poštuju ograničenja brzine. Glavni koncesionari auto-cesta su Hrvatske autoceste, Bina-Istra koja upravlja cestama u Istri, Autocesta Rijeka – Zagreb i Autocesta Zagreb – Macelj. Mapa ostalih cesta rasploživa je na stranicama Hrvatskih cesta, a nacionalni autoklub HAK pruža informacije o stanju na cestama.
Postoje direktne veze vlakom iz Austrije (Beč), Mađarske (Budimpešta), Njemačke (München, Frankfurt), Slovenije (Ljubljana), Bosne i Hercegovine (Sarajevo) i Srbije (Beograd) sa Zagrebom koji je glavno željezničko čvorište u Hrvatskoj. Iz Zagreba postoji nekoliko vlakova dnevno prema Rijeci (Kvarner) i dalmatinskim gradovima Zadru, Šibeniku i Splitu. Ipak vlakom se ne ne može stići do Dubrovnika i u Istru. Nacionalni prijevoznik su Hrvatske željeznice.
Za kretanje po Hrvatskoj najpogodniji je autobusni prijevoz. Sva su značajna turistička mjesta na Jadranu povezana čestim autobusnim linijama sa Zagrebom, te međusobno sa svim mjestima u svojoj regiji. Postoje brojne prijevozničke tvrtke koje nude različite cijene i različitu kvalitetu usluge. Internetske stranice koje mogu biti korisne su: Autobusni kolodvor Zagreb i www.autobusni-kolodvor.com.
Glavna zračna luka u Hrvatskoj je Zagreb, koji je povezan sa svim važnijim glavnim gradovima u Europi. Također iz Zagreba se lako dolazi do Splita i Dubrovnika, no poželjna je rezervacija i nekoliko tjedana unaprijed ako se putuje tijekom srpnja i kolovoza, kada su gužve najveće. Nacionalni prijevoznik je Croatia Airlines.
Osim Zagreba za turistički promet značajne su i brojne zračne luke na obali: Pula, Rijeka (Krk), Zadar, Split, Dubrovnik, Bol (otok Brač), Lošinj te Osijek u Slavoniji, koje su tijekom sezone (travanj – listopad) povezane brojnim low-cost letovima i charter letovima sa mnoštvom europskih gradova. Za sada još uvijek ne postoje interkontinentalne liniji prema Hrvatskoj.
Nacionalni brodski prijevoznik Jadrolinija povezuje sve naseljene hrvatske otoke s kopnom. Glavne polazne luke su Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik iz kojih polaze brodovi za obližnje otoke. Nažalost veze između otoka nisu uvijek najbolje, pa primjerice ako putujete s Hvara prema Visu vjerojatno ćete morati putovati preko Splita. Zanimljiva je trajektna linija koja Rijeku povezuje s Dubrovnikom tijekom ljetnih mjeseci.
Hrvatska je povezana trajektima i s Italijom, a većinu linija održava Jadrolinija. Brodovi plove iz Zadra, Splita i Dubrovnika, prema Anconi, Pescari i Bariju, a tijekom ljetnih mjeseci Venecija je povezana sa Istrom (Pula, Poreč, Rovinj). Najvažnije brodarske kompanije, osim Jadrolinije su: Sem Marina, SNAV, i Venezia Lines.

Također Dubrovnik je često odredište i jedna od najpopularnijih luka Meditarana za brodove za krstarenje. Osim Dubrovnika kruzeri najčešće posjećuju Split, a mnogo rijeđe Korčulu, Zadar, Šibenik i Rovinj. Ovakav vid odmora omogućuje najjednostavniji obilazak nekih od najznačajnijih mjesta na hrvatskoj obali Jadrana.

GDJE SPAVATI

Hrvatska pruža razne oblike smještaja: Hoteli su kategorizirani sa 2 – 5 zvjezdica, s tim da su hoteli s 5 zvjezdica na raspolaganju u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Zadru, Opatiji, Rovinju i Umagu. Hoteli s 4 zvjezdice mogu se naći u gotovo svim turističkim mjestima na Jadranu i glavnim gradovima u unutrašnjosti (Zagreb, Varaždin, Karlovac, Osijek itd.), dok su hoteli s dvije i tri zvjezdice dostupni svugdje. U turističkim naseljima uz obalu većina je hotela u vlasništvu jedne velike hotelske tvrtke, no sve je više i manjih, često obiteljskih hotela, udruženih u nacionalnu udrugu s više od 200 članova. Smještaj u takvim objektima preporučuje se svima onima koji vole intimniju atmosferu.
Na Jadranu postoji i mnoštvo turističkih naselja sa obiteljskim apartmanima koji pružaju raznolike sadržaje kao i hoteli. Mnoštvo kampova, prvenstveno u Istri i Kvarneru pruža gostoprimstvo brojnim ljubiteljima prirode, a također postoji i nekoliko naturističkih naselja (pretežito u Istri).
Među turistima koji posjećuju Hrvatsku dosta je popularan takozvani privatni smještaj, tj. sobe i apartmani u obiteljskim kućama. Nekada je taj oblik smještaja bio jeftiniji i skromniji, no unazad nekoliko godina izgrađeni su brojni novi smještajni objekti koji sa svojom uslugom i komforom ne zaostaju za manjim hotelima, no ipak su cjenovno nešto povoljniji. U Zagrebu i značajnijim mjestima na Jadranu sve je više hostela, a u unutrašnjosti Istre postoji veliki broj agroturizama, često vrlo luksuzno opremljenih, primjerice sa bazenom.
Hosteli, koji se zadnjih godina otvaraju u Zagrebu i duž Jadrana, postaju glavni izbor mladima za smještaj. Tek rijetki od njih članovi su Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza, ali se većina njih može rezervirati direktno ili preko nekog od internetskih servisa.

ŠTO VIDJETI

DUBROVNIK – zasigurno najljepši grad u Hrvatskoj i jedan od najslikovitijih na Meditaranu. Zadnjih godina nezaobilazno odredište brojnih turista na krstarenjima, ali i svih onih željnih odmora u prelijepom povijesnom gradu kojeg “čuvaju” gotovo dva kilometra duge srednjovijekovne zidine unutar kojih se nalaze brojni sakralne građevine i palače dubrovačkih “gospara” (gospode)
KORČULA – gradić Korčula svojevrsni je “Dubrovnik u malom”. Smješten na istoimenom otoku, ovaj slikoviti gradić smatra se rodnim mjestom slavnog putnika Marka Pola, a njegove slikovite ulice i prekrasna priroda koja ga okružuje omiljeno su mjesto za ljubtelje odmora
SPLIT – nastao u srednjem vijeku unutar zidina nekadašnje palače rimskoga cara Dioklecijana, a danas drugi najveći grad u Hrvatskoj, Split zadnjih godina privlaći sve veći broj turista zbog svojeg jedinstvenog šarma i bogate kulturno-povijesne baštine
HVAR – otok Hvar zadnjih je nekoliko godina nezaobilazno mjesto brojnih jahtaša, kao i pripadnika svjetskog jet-seta, koji ovamo dolaze zbog izvrsne hrane i odlične zabave, a dodatni motiv im je i predivna priroda te bogata povijesna baština
BRAČ – najviši otok Jadrana posebno je omiljen među ljubiteljima ekstremnih morskih sportova. Naime, kod plaže Zlatni rat na jugu otoka, pokraj mjesta Bol, jedno je od najboljih mjesta za surfanje i slične sportove na Mediteranu, a sama plaža je poznata po tome što pod utjecajem morskih struja mijenja svoj izgled te je omiljena među onima koji vole svoj odmor provoditi uz šum mora
KORNATI – niz od stotinjak otoka smještenih u Jadranskom moru omiljena je destnacija svih svjetskih nautičara i slovi kao idealno mjesto za jedrenje
ZADAR – ne toliko slavan kao Split ili Dubrovnik, Zadar je nakada bio najznačaniji grad na istočnoj obali Jadrana. Turisti ljubitelji kulture i povijesti zadnjih godina sve više otkrivaju ovaj grad jedinstven po svojim morskim orguljama i instalaciji Pozdrav suncu
ISTRA – je turistički najrazvijenija regija u Hrvatskoj. Osim zadivljujuće rimske ostavštine u Puli, romantičnih uličica Rovinja ili jedinstvene Eufrazijeve bazilike u Poreču, ovaj poluotok posjetitelje mami lijepom unutrašnjošću te izvrsnom gastronomskom i enološkom ponudom
PLITVIČKA JEZERA – nerjetko su proglašavana jednim od 10 najljepštih nacionalnih parkova u svijetu. Šesnaest jezera međusobno povezana slapovima koji se prelijevaju preko sedrenih barijera u svako doba godine odišu jedinstvenim ugođajem
ZAGREB – glavni grad Hrvatske zadnjih godina posjećuje sve veći broj turista koje privlači šarm Gornjeg grada i impresivna Katedrala. Donji grad obiluje vrijednim secesijskim palačama a groblje Mirogoj postalo je nezaobilazno mjesto svih posjetitelja Zagreba
VARAŽDIN I HRVATSKO ZAGORJE – kontinentalna Hrvatska manje je poznata, no barokni grad Varaždin i slikovito Hrvatsko zagorje, smješteni na sjeverozapadu zemlje, privlače svojim palačama, predivnim dvorcima, zanimljivim muzejima, slikovitim crkvama i ponajviše lijepom prirodom.

ŠTO RADITI

Hrvatska je prvenstveno destinacija za one turiste koji vole odmor i rekreaciju vezanu uz ljeto i more. Ipak zabavu će pronaći i drugi. Istra je sve češće odredište ljubitelja dobre hrane (tartufi) i vina (teran i malvazija), kao i ljubitelja biciklizma jer je unutrašnjost poluotoka ispresjecana brojnim biciklističkim stazama. Dalmacija prvenstveno privlaći posjetitelje brojnim gradovima i mjestima koji obiluju kulturnom i povijesnom baštinom te ukusnom hranom baziranom na plodovima mora, koje naravno valja zaliti dobrim vinima, u prvom redu sortom plavac mali.
Ljubitelji prirode posjećuju osam hrvatskih nacionalnih parkova (Brijuni, Risnjak, Sjeverni Velebit, Plitvička jezera, Paklenica, Kornati, Slapovi Krke i Mljet) koji su smješteni na jadranskoj obali ili u njenoj neposrednoj bilizini, pa ih je moguće posjetiti i za vrijeme ljetovanja, te deset parkova prirode.
Kontinentalnu Hrvatsku obilaze svi oni željnji mirnog odmora u slikovitim gradićima ili prirodi uz nezaobilazno kušanje lokalnih kulinarskih delicija. Brojne biciklističke i obilježene planinarske staze, naročito u Gorskom kotaru, također su sve češće cilj brojnih ljubitelja aktivnog odmora.
Osim odličnih mogućnosti za kupanje i sunčanje Jadran ljubiteljima aktivnijeg odmora uz more također pruža brojne mogućnosti. Sve je više ronilačkih centara koji nude raznolike programe ronjenja, a ljubitelji nautičkog turizma odavno su upoznali istočnu obalu Jadrana kao jedno od najljepših mjesta za jedrenja na svijetu.