OSNOVNI PODACI

SLUŽBENI NAZIV: Ellinikí Dimokratía (Helenska Republika)
BROJ STANOVNIKA: 10.815.000
POVRŠINA: 131.957 km2
GUSTOĆA NASELJENOSTI: 82 stanovnika/km2
GLAVNI GRAD: Atena (Athínai)
VALUTA: Euro = 100 centa
BDP PO STANOVNIKU: $ 25.030
SLUŽBENI JEZIK: grčki
WEB STRANICA: www.visitgreece.gr
KORISNE STRANICE: www.gnto.gov.grwww.tastegreece.gr

GEOGRAFIJA, KLIMA, NAJBOLJE VRIJEME ZA POSJETU

Grčka se nalazi u jugoistočnoj Europi na jugu Balkanskog poluotoka. Sjeverozapadno od nje je Albanija, sjeverno Makedonija i Bugarska, a istočno Turska. Veliki dio grčke okružuju mora. Zapadno je Jonsko more koje ju odvaja od Italije, na jugu je Sredozemno more dok je zapadno od kopnenog dijela Grčke Egejsko more koje Grčku razdvaja od Turske. Grčka ima više od 3000 otoka od kojih je dvjestotinjak naseljeno. Najveće otočne skupine su Jonski otoci u Jonskom moru, Cikladi u južnom dijelu Egejskog mora, te sjeverni i južni Sporadi u sjevernom i istočnom dijelu Egejskog mora. Južni Sporadi se ponekad nazivaju i Dodekanez. Najveći grčki otok je Kreta, koji se nalazi na krajnjem jugu zemlje i peti je najveći otok u Sredozemnom moru.

Kontinentalni dio zemlje pretežno je brdovit. Zapadnim dijelom Grčke dominira Pindsko gorje, a istočnim Rodopi, gdje se nalazi i najviši vrh Olimp (2918 mnm). Na krajnjem jugu kopnenog dijela Grčke je veliki poluotok Peloponez, koji je Korintskim tjesnacem spojen s ostatkom zemlje.

Najveći dio Grčke, zahvaljujući njenom geografskom položaju, ima blagu sredozemnu klimu s vrućim i suhim ljetima te blagim i kišovitim zimama. Izuzetak su planinska područja u unutrašnjosti koja imaju hladniju planinsku klimu s blagim ljetima i hladnim i snježnim zimama.

Turistička sezona u Grčkoj počinje za Uskrs (obično u travnju) i traje do kraja listopada. Najviše posjetitelja dolazi u Grčku tijekom ljetnih mjeseci, ponajprije u drugoj polovici srpnja i u kolovozu. To znači velike gužve na plažama i visoke cijene u hotelima. Rujan je idealno vrijeme za posjet ako vam je kupanje i odmor glavni motiv. More je još uvijek dovoljno toplo za kupanje, gužva je manja a cijene kudikamo povoljnije. Za razgledavanje prebogate grčke kulturno povijesne baštine najbolje je proljeće (travanja – svibanj) i listopad kada temperature nisu previsoke, a gužve su podnošljive. Posjet najznačajnijim povijenim lokalitetima i mjestima moguć je i tijekom zimskih mjeseci, no radna vremena muzeja i arheoloških nalazišta su znatno skraćena, te treba biti na oprezu kako se ne bi naišlo na zaključana vrata.

KRATKI POVIJESNI PREGLED

Na prostoru Grčke sredinom 3. tis. pr.  Kr. razvijaju se prve europske civilizacije, Cikladska na otočju Cikladi i poznatija Minojska na otoku Kreti sa središtem u Knososu, a koja je naziv dobila po mitskom kralju Minosu. Početkom 2. tis. pr. Kr. na prostor Grčke doseljavaju Ahejci, prvo od četiriju grčkih plemena, koji će, pod utjecajem minojske kulture, razviti svoju, takozvanu Mikensku, prema svom središtu Mikeni. Nakon iznenadne i još uvijek ne potpuno objašnjene propasti minojske kulture, sredinom 2. tis. pr. Kr. Mikenska će kultura postati dominantna na prostoru Grčke.

Od sredine 2. tis. pr. Kr. u grčku počinju doseljavati i ostala grčka plemena, Eoljani, Jonjani i Dorani, čije će rušenje mikenske kulture oko 1100. g. pr. Kr. značiti ulazak u takozvano “mračno doba” grčke povijesti, a koje će trajati sve do početka 8. st. pr. Kr. Ubrzani razvoj koji će uslijediti za posljedicu će imati grčku kolonizaciju obala Sredozemlja i Crnoga mora, koja će trajati sve do 4. st. pr. Kr., te stvaranje niza malih gradova država, takozvanih polisa, od kojih su najznačajniji bili Atena i Sparta. Početkom 5. st. pr. Kr. Grčka će se naći pod invazijom moćne Perzije, no nakon legendarnih pobjeda u bitkama kod Maratona, Salamine i Plateje, započinje vrhunac njenog razvoja, koje će završti Peloponeskim ratom (431. – 404. g. pr. Kr.) između Sparte i Atene.

Oslabljeni grčki polisi potpast će tijekom druge polovice 4. st. pr. Kr. pod vlast Makedonaca, sjevernog grčkog plemena,  no u vrijeme Vladavine Aleksandra Makedonskog (336. – 323.) grčka će civilizacija i kultura biti proširene na široko područje Bliskog i Srednjeg istoka, pa sve do Indije, u razdoblju poznatom kao Helenizam.

Osvajanjem i rušenjem Korinta, od strane Rimljana, 146. g. pr. Kr. završava najslavnije doba grčke prošlosti. Sve do pred kraj 4. st. Grčka je bila tek jedna od brojnih provincija Rimskoga carstva, da bi nakon podjele carstva na dva dijela, a napose nakon propasti Zapadnog Rimskog carstva, postala iznimno važan dio Istočnog Rimskog carstva odnosno Bizanta, sve do njegovog dolaska pod Osmansku vlast 1453. godine. Osmanlije Grčku osvajaju već 1460. godine, osim Krete, Krfa i Kefalonije koji su još neko vrijeme ostati pod mletačkom vlašću.

Usprkos svemu, prvenstveno zahvaljujući utjecaju Grčke pravoslavne crkve, nacionalni identitet Grka ostao je očuvan sve do početka 19. stoljeća, kada je 1821. g. na Peloponezu buknuo ustanak za oslobođenje Grčke od osmanske vlasti.

Rat za oslobođenje trajao je sve do 1829. i Grčka je formalno stekla neovisnost, no slijedećih će gotovo stotinu godina voditi još mnoštvo ratova za okupljanje svog teritorija, nerijetko pod paskom velikih sila, Velike Britanije i Francuske. Tek nakon rata protiv Turske (1920. – 1922.) biti će stvorena Grčka u sadašnjim granicama, osim otočja Dodekanez koji je bio pod talijanskom okupacijom. Posljedica toga bio je izgon gotovo 1,5 milijuna Grka iz Turske.

Između Prvog i Drugog svjetskog rata povijest Grčke obilježili su sukobi između protivnika i pristaša Monarhije. Dana 6. travnja 1941. njemačke snage napale su Grčku te je uskoro potpuno osvojile, osim otoka Kreta, gdje su domaći ustanici pružali otpor sve do lipnja 1941.

Nakon oslobođenja od njemačke okupacije 1944. i završetka Drugoga svjetskog rata u Grčkoj uskoro izbija građanski rat između pristaša monarhije i ljevičarskog pokreta ELAS. Rat koji je trajao od 1946. do 1949. završio je pobjedom monarhista i dolaskom na vlast kralja Pavla I. Monarhija se zadržala do 1967. kada je kralja Konstantina I. svrgnuo pukovnik Georgios Papadopuolos, te je uveo šestogodišnju vojnu diktaturu, da bi 1973. proglasio republiku, koja je potvrđena i na referendumu slijedeće godine. Konačno, 01. siječnja 1981. Grčka je postala članica Europske unije.

KAKO DOĆI, KAKO SE KRETATI PO ZEMLJI

Najveći broj turista u Grčku stiže zrakoplovom. Najveći grčki aerodrom i ujedno glavno čvorište za letove unutar zemlje je novi atenski aerodrom Eleftherios Venizelos. Ostali važniji međunarodni aerodromi nalaze se u Iraklionu, Rodosu i Solunu. Na mnogim grčkim otocima postoje veće ili manje zračne luke koje nerijetko rade sezonski, tijekom ljetne sezone, kada na njih slijeće mnoštvo čarter letova iz cijele Europe.

Najveći Grčki avio prijevoznik je Olimpic Air, prije Olympic airlines, koji povezuje Atenu s okolnim zemljama, a direktnim letom za New York s desetak destinacija u Sjevernoj Americi. Osim njega u Grčkoj leti i Aegean Airlines koji iz Atene leti za brojne destinacije širom Europe. Prema Grčkoj lete i brojne avio-kompanije iz raznih zemalja, pa se u Atenu bez presjedanja može stići iz gotovo svih europskih zemlja, Sjeverne Amerike i brojnih azijskih zemlja te Australije.

Avion je često najpogodniji način putovanja između pojedinih udaljenijih dijelova Grčke, no tu ćete vjerojatno morati presjedati u Ateni, koja je glavno čvorište za letove između više od 30 zračnih luka, koliko ih ima u Grčkoj. Većinu unutarnjih letova održavaju Olympic Air i Aegean Airlines. Valja također napomenuti da je dio letova sezonskog karaktera, te da su letovi mnogo češći u ljetnom redu letenja (travanj – listopad) nego u zimskom (studeni – ožujak).

Tijekom ljetnih mjeseci brojni su čarter letovi, mahom iz Europe i Rusije, a ponekad je čak povoljnije kupiti paket-aranžman nekog turoperatora, koji uključuje let i smještaj (naročito u proljeće i jesen), nego samo avionsku kartu na redovnoj liniji.

One koji se za odlazak u Grčku odluče za osobni automobil čeka dugačka vožnja. Najpogodnije je putovanje preko Italije odakle iz Venecije, Ancone, Barija i Brindisia svakodnevno plove trajekti prema Igumenitsi i Patrasu. (o trajektima između Italije i Grčke opširnije niže). Druga varijanta je putovanje preko Slovenije, Hrvatske, Srbije  i Makedonije. Put je nešto dulji nego preko Italije, no oni koji žele izbjeći relativno skupi trajekt mogu se odlučiti za ovu varijantu. Nove i kvalitetne auto-ceste nalaze se u Sloveniji i Hrvatskoj, te u većem dijelu Srbije i Makedonije. Najdulji je put preko Mađarske, Rumunjske i Bugarske, no tamošnje su ceste, s izuzetkom Mađarske, relativno loše i spore. Postoji i mogućnost dolaska preko Albanije.

Cestovna mreža u Grčkoj relativno je dobro razvijena, no Grčka ima najveću stopu smrtnosti na cestama u Europi pa u vožnji valja biti izuzetno oprezan. Situaciju popravlja nekoliko solidnih autocesta koje povezuju Solun s Atenom i dalje prema Patrasu, sjevernim dijelom poluotoka Peloponeza. Također dovršena je nova Via Egnatia, auto-cesta koja povezuje Igumenitsu, luku na Jonskom moru, s turskom granicom preko Soluna. Mnoge autoceste su još uvijek u izgradnji. (www.greek-motorway.net i www.elpa.gr). Automobil je koristan prilikom obilaženja kopnenog dijela zemlje, no odlazak automobilom na neki od otoka zna biti vrlo skup i ne odviše praktičan, osim možda na Kreti.

Autobusne linije povezuju Grčku sa susjednim zemljama Albanijom, Bugarskom i Turskom. Iako autobus nije najpraktičniji način dolaska u Grčku, on je vrlo prihvatljiv za kretanje po kopnenom dijelu zemlje, a lokalne autobusne linije često su jedini način kretanja po grčkim otocima (ktelbus.com).

Putovanje vlakom do Grčke moguće je na više načina. Jedan od njih je putovanje vlakom do talijanske luke Bari i odatle trajektom u Grčku. Druga je varijanta preko središnje Europe i dalje preko Mađarske, Rumunjske i Bugarske do Soluna, dok je treća mogućnost preko Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije do Soluna i danje prema Ateni. Željeznicama u Grčkoj upravlja tvrtaka Hellenic State Railway. Željeznička mreža nije osobito razvijena, no zato je puno jeftinija od autobusa. Glavna pruga vodi od granice s Makedonijom preko Soluna i do Atene, a nastavlja se sjevernom obalom Peloponeza do Patrasa i dalje kružno Peloponezom. Druga pruga povezuje sjeverni dio zemlje od jezera Prespa, preko Soluna do granice s Turskom. Svakako treba spomenuti i dvije panoramske pruge vrlo zanimljive turistima. Prva je od Diakofta do Kalavryte i prolazi zanimljivim krajolikom prepunim mostova, tunela i klanaca. Druga panoramska ruta proteže se padinama planine Pelion (Pílio). Polazak je u mjestu Ano Lehonia, a jednosatna vožnja uskotračnom prugom vodi do Militesa.

Izbor mnogih posjetitelja Grčke je putovanje brodom što i nije neobično s obzirom na bogatu grčku pomorsku tradiciju. Svakodnevni trajekti koji plove iz Trsta, Venecije, Ancone, Barija i Brindisija prema Krfu, Igumenitisi, Kefaloniji i Patrasu dobar su, ali ne baš jeftin način dolaska u Grčku. Kompanije koje prometuju su Agoudimos Lines, Anek Lines, Endeavor Lines, Grimaldi LinesMinoan Lines, Superfast Ferries i Ventouris Ferries.

Do Grčke se može stići trajektima, katamaranima i hidrogliserima i iz Turske. Na Kos se može doći iz Didime i Budruma (www.bodrumexpresslines.com), a na Rodos iz Bodruma i Marmarisa (www.marmarisferry.com)

Obilazak više destinacija u Grčkoj ponekad je nemoguć bez trajekata i brodova. Brojne kompanije održavaju veze između Atene i pojedinih otočnih skupina, odnosno između otoka u otočnim skupinama. Sustav djeluje relativno dobro, a konkurencija između kompanija omogućuje povoljnije cijene. Gotovo sve linije se mogu naći i rezervirati na www.ferries.gr. Valja napomenuti da su tijekom zimskih mjeseci (studeni – ožujak) linije rjeđe, a u ljeti (srpanj – početak rujna) vrlo česte. Korisna može biti i stranica www.ferriesingreece.com.

Za ljubitelje brodova najljepši način za posjet Grčkoj je krstarenje nekim od luksuznih brodova. Preko 30 kompanija obilaze brojne destinacije u Grčkoj, ali dok neke posjećuju tek poneku luku nekoliko puta godišnje, drugi omogućuju obilazak brojnih destinacija u većem dijelu godine. Krstarenja po Grčkoj nude Louise Cruise, Costa Cruise, Voyages to AntiquitySeabourn, Azamara Club Cruises, Holland America, Celebrity Cruises, Cunard, MSC Cruises, Princes Cruises, SeaDream Yacht Club, Star Clippers, Windstar Cruises, Norwegian Cruise Line, Oceania Cruises, Paul Gauguin Cruises, Royal Caribbean, Silversea.

GDJE SPAVATI

Najrašireniji oblik smještaja u Grčkoj su hoteli. Nekada su hoteli bili kategorizirani od E kategorije (najlošiji) do Lux kategorije (najbolji), no danas su uglavnom ocjenjeni s jednom do pet zvjezdica, iako se i stari način kategorizacije ponegdje zadržao. Kategorija hotela ovisi o veličini soba i njegovoj opremljenosti, a cijena pak ovisi o kategoriji i naravno lokaciji gdje se hotel nalazi. U izrazito turističkim mjestima hoteli su otvoreni obično od Uskrsa do kraja listopada, dok je zimi otvoreno tek nekoliko hotela. Tijekom vrhunca sezone (kraj srpnja do početka rujna i Uskrs) hotele valja rezervirati unaprijed jer su uglavnom potpuno popunjeni, no izvan glavne sezone smještaj se može naći relativno lako i po povoljnijim cijenama. Gradski hoteli, prvenstveno namijenjeni poslovnim putnicima, poprilično su skupi. Hoteli na otocima vrlo su često obiteljski i u njima rade prvenstveno članovi vlasnikove obitelji. Ipak postoje i brojni hoteli vođeni od strane poznatih hotelskih lanaca.

Skrominji od hotela su pansioni koji su kategorizirani s A, B i C kategorijom. Nude manje sadržaja od hotela, ali su zato cjenovno pristupačniji.

Dhomátia je grčki naziv za – sobe. Nekada su Grci tijekom ljeta iznajmljivali turistima sobe u vlastitom stanu, a danas je sve više namjenski izgrađenih soba za iznajmljivanje. Kategorizirani su kategorijama A, B i C koje ovise o njihovoj opremljenosti. Cijene su naravno najviše tijekom ljetnih mjeseci, a povoljnije u proljeće i jesen, dok su zimi uglavnom zatvorene. Dhomátia se mogu naći na svim turistički razvijenim otocima te u glavnim turističkim središtima na kopnu i nude povoljniji smještaj od hotela, ali naravno sa skromnijom uslugom.

Hosteli nisu osobito rašireni u Grčkoj. Najviše ih je u Ateni i Solunu, te na Rodosu, Kreti i Santoriniju.

Kampovi su popularni među ljubiteljima prirode. U Grčkoj je više od 350 dobro uređenih kampova, a cijene su relativno povoljne. Iako mnogi kamperi to često čine, kampiranje van službenih kampova nije dopušteno.

Vrlo popularan način smještaja u Grčkoj je unajmljivanje vila i apartmana s vlastitom opskrbom. Većina vlasnika takvih smještajnih objekata traži boravak od sedam noći, naročito tijekom turističke sezone. Ipak u zimskim mjesecima ovakav oblik smještaja može biti vrlo jeftin i omogućava dugotrajni boravak po povoljnoj cijeni. Uređenje i veličina vila i apartmana variraju. Može se naći skromno uređeni stanovi po povoljnoj cijeni do vrhunski opremljenih vila s bazenom na otocima, koji koštaju više stotina eura po danu (www.greekislands.com).

ŠTO VIDJETI

ATENA – grčka prijestolnica, metropola s više od 4 milijuna stanovnika. Nezaobilazno mjesto svih pravih svjetskih putnika, koje čekaju ne samo prekrasni ostatci iz antičkog doba poput Akropole, Dionizijevog kazališta, Odeona Heroda Atičkog, ostataka brojnih hramova, antički olimpijski stadion, brojne znamenitosti iz bizantskog i osmanskog razdoblja, ali i noviji dijelovi grada poput Monastirakia ili Plake koja je poznata po svom noćnom životu. Tu su i znameniti trgovi Omonia i Sintagma s kraljevskom palačom ispred koje se svakih sat vremena izmjenjuje počasna straža.

DELFI – pupak svijeta, kako su ga nazivali stari Grci. Najslavnije proročište antičke Grčke gdje je proročica Pitija izricala svoja dvosmislena proročanstva i tako uvijek bila u pravu.

THESALLONIKI – drugi najveći grad Grčke i središte sjevernog dijela zemlje. Brojne znamenitosti iz bizantskog i osmanskog razdoblja poput Bijele kule ili Rotonde, te mnoštvo crkava glavni su mamac za sve brojnije turiste koji posjećuju ovaj grad.

ATOS – sveta gora Atos, smještena na poluotoku Halkidika, jedinstveni je primjer autonomaške zajednice pravoslavnih monaha gdje pristup ženama nije dopušten, a broj onih koji uopće smiju doći na ovo mjesto izuzetno ograničen.

METEORA – niz izoliranih pravoslavnih manastira podignutih na vrhovima stijena od pješčenjaka. Osnivani od kraja 10. do 15. stoljeća, iako danas neki napušteni, nekolicina očuvanih samostana još uvijek oduzimaju dah brojnim turistima.

OLIMPIJA – mjesto na poluotoku Peloponezu gdje su se 776. g. pr. Kr. počele održavati Olimpijske igre, najznačajnija svetkovina starih Grka. I danas se ovdje pali olimpijski plamen, a arheološki lokalitet i bogati muzej posjećuju brojni turisti na krstarenjima po istočnom Sredozemlju.

MIKENA – je bila središte grčke civilizacije od 17. do 11. stoljeća prije Krista. Nakon što je njene ostatke krajem 19. st. otkrio Heinrich Schlimman zbog svoje povijesne važnosti ne prestaje privlačiti pažnju znanstvenika i posjetitelja. Osim znamenitih Lavljih vrata značajan je i tzv. Krug grobova te Atrejeva riznica.

EPIDAUR – najznačajnije antičko kazalište na svijetu potječe iz 4. st. pr. Kr. i danas je poznato po svojoj savršenoj akustici pa tijekom ljetnih mjeseci služi za održavanje raznih priredbi. Kazalište je samo dio velikog svetišta posvećenog bogu lječništva Asklepiju.

KORINT – ostaci antičkog Korinta, utvrde Akrokorint i Korintski kanal koji povezuje Jonsko i egejsko more najznačajnije su znamenitosti ovoga antičkog grada čije je osvajanje 146. g. pr. Kr. značilo dolazak Grčke pod vlast Rima. Poznat po keramici koja se i danas može nabaviti u brojnim manufakturama.

SANTORINI – po mnogima jedan od najromantičnijih otoka svijeta. Slikovita naselja podignuta na rubovima kaldere, ostataka nekadašnjeg vulkana, poznata su po jedinstvenim zalascima sunca, dok su na istoku otoka lijepe plaže koje dodato upotpunjuju slikovitost otoka.

MIKONOS – cikladski otok ponajprije poznat po bogatom noćnom životu i prelijepim plažama od kojih su najpoznatije Paradise Beach i Super Paradise Beach. Nedaleko njega povijesni je otok Delos.

KRETA – peti najveći otok u Sredozemnom moru, na krajnjem jugu Grčke. Palača Knosos središte je jedne od najstarijih europskih kultura. Na sjevernoj obali prekrasni su gradovi Iraklion, Hania i Rethimno, dok je na jugu otoka najduži europski tjesnac Samaria. Ljubitelje prirode privlači visoravan Lasitthi, dok su na istoku poznata ljetovališta Hersonissos i Agios Nikolaos.

RODOS – otok sunca, najveći je otok u skupini Dodekanez. Smješten tek nekoliko kilometara od turske obale u ljetnim je mjesecima preplavljen turistima željnih odmora. Stari grad Rodos, središte vitezova Ivanovaca i akropola iznad Lindosa njegove su najveće znamenitosti.

KRF – je smješten u sjeverozapadnom dijelu Grčke, u Jonskom moru, tek nekoliko kilometara od obala Albanije. Osim lijepe prirode brojne turiste na ovaj otok privlači i glavno otočko središte poznato po brojnim kulturno-povijesnim spomenicima.

ŠTO RADITI

Dva su glavna motiva koji privlače turiste u Grčku: iznimna kulturno-povijesna baština i predivna obala koja se ubraja među najbolja mjesta za ljetni odmor u Europi. Razvedena grčka obala predstavlja idealno mjesto za nautičare, kao i za sve oblike vodenih sportova. Također većina turista tijekom posjeta Grčkoj uživa u gastronomiji i priredbama lokalnog folklora. Među posjetiteljima Grčke nemali je broj hodočasnika koji primjerice posjećuju svetu goru Atos, lokalitete povezane s apostolom Ivanom na otoku Patmosu, ili slijede puteve apostola Pavla u Grčkoj.
U Grčkoj postoji i nekoliko skijališta koja mogu biti zanimljiva ljubiteljima zimskih sportova.