OSNOVNI PODACI

SLUŽBENI NAZIV: République Française (Francuska Republika)
BROJ STANOVNIKA: 65.350.000
POVRŠINA: 543.965 km2
GUSTOĆA NASELJENOSTI: 120 stanovnika/km2
GLAVNI GRAD: Paris     
VALUTA: Euro = 100 centa
BDP PO STANOVNIKU: $ 36.104
SLUŽBENI JEZIK: francuski
WEB STRANICA: www.rendezvousenfrance.com
KORISNE STRANICE: www.france.fr

GEOGRAFIJA, KLIMA, NAJBOLJE VRIJEME ZA POSJETU

Francuska je najveća zemlja Zapadne Europe i nakon Ukrajine najveća europska zemlja. Na Sjeveru graniči s kanalom La Manche koji je odvaja od Velike Britanije, na zapadu je Atlantski ocean, na jugoistoku Španjolska, na jugu Sredozemno more, na zapadu graniči s Italijom, Švicarskom i Njemačkom, a na sjeveroistoku s Luksemburgom i Belgijom. Jugoistočno od francuskog kopna, u Sredozemnom moru, je otok Korzika.
Planinski lanac Pirineji nalaze se na jugoistoku i tvore prirodnu granicu sa Španjolskom, dok su na istoku Alpe (na granici s Italijom) i gorje Jura (na granici sa Švicarskom). Središnjim dijelom zemlje proteže se takozvani Središnji masiv. Mont Blanc (4807 mnm) najviši je vrh Europe.
Najvažnije francuske rijeke su Loire, Seine, Garonne koje se ulijevaju u Atlantski ocean, zatim Rhone koja se ulijeva u Sredozemno more, te Rajna, koja čini granicu s Njemačkom, a ulijeva se u Sjeverno more.
Zapadni dijelovi zemlje, uz Atlantski ocean, imaju oceansku klimu s blagim zimama i toplim ljetima i nešto više padalina. Prema unutrašnjosti klima postepeno poprima karakteristike kontinentalne klime. Ljeta su toplija a zime hladnije i padalina je nešto manje. Na jugu i otoku Korzika prevladava sredozemna klima s vrućim i suhim ljetima te blagim i kištovitim zimama. U Alpama i Pirinejima klima je planiska. Zime su duge, hladne i s mnogo snijega, dok su ljeta kratka, svježa i dosta kištovita.
Pariz, kao i unutrašnjost Francuske, najbolje je posjetiti tijekom proljeća i jeseni, no lijepo može biti i tijekom ljetnih mjeseci, s time da treba imati u vidu da Parižani tijekom srpnja i kolovoza koriste svoje godišnje odmore pa grad dijeluje pomalo pust.
Ljetovališta uz more, a to se napose odnosi na ona uz Sredozemlje i na Korzici, prepuna su turista tijekom ljetnih mjeseci, a i cijene svih usluga su vrlo visoke, stoga je ta mjesta bolje posjetiti tijekom kasnog proljeća (svibanj – lipanj) ili rane jeseni (rujan) kada su gužve manje a cijene povoljnije.
Alpe i Pirineji obiluju brojnim skijalištima. Vrhunac zimske sezone je tijekom božićno-novogodišnjih praznika te u veljači. Ako se želi izbjeći najveća gužva i proći nešto povoljnije dobar je izbor druga polovica siječnja ili rano proljeće (ožujak – travanj) koji u visokoalpskim skijalištima još uvijek mogu biti pogodni za bavljenje zimskim sportovima. Tijekom ljetnih mjeseci, napose u srpnju i kolovozu, planine mogu biti omiljeno izletište svima onima koji vole prirodu, a ne odgovaraju im ljetne vrućine.

KRATKI POVIJESNI PREGLED

Prebogata povijest Francuske započinje već u pretpovijesnom razdoblju. Crteži iz spilje Lasceaux i nalazište Cro-magnon najznačajniji su lokaliteti iz razdoblja starijeg od 30 000 i više godina prije naše ere.
U I. tisućljeću pr. naše ere na prostoru Francuska živjela su keltska plemena poznata po svojoj vještini u obradi željeza, što im je omogućilo širenje po cijeloj srednjoj Europi. Na južnim obalama Franuske u 7. st. pr. Kr. započinje grčka kolonizacija, a rimske su legije, pod vodstvom Gaja Julija Cezara, sredinom 1. st. pr. Kr. zauzele najveći dio zemlje. Prodorom rimske vojske započinje romanizacije Francuske, a rimska se vlast zadržala do sredine 5. st. kada su zemlju preplavila brojna germanska plemena Alana, Vandala, Sveva, Visigota, Burgunda… Neki od njih nastavili su svoje seobe, dok su drugi ostali trajno naseljavati zemlju koja svoje ime dobila prema jednom od tih plemena – Francima, koji su naselili sjever današnje Francuske.
Utemeljitelj Franačke države Clovis krajem 5. st. prihvatio je kršćanstvo i osnovao dinastiju Merovinga koja je zemljom vladala do sredine 8. st. Oslabljelu Franačku državu ponovno je ujedinio Karlo Martel, a njegov sin Pipin smatra se osnivačem dinastije Karolinga. Pipinov sin Karlo Veliki učinio je Franačku državu najmoćnijom u Europi i okrunio se 800. g za cara. Nakon njegove smrti moćno se carstvo počelo raspadati, a krajem 10. st. dinastija Karolinga je izumrla. Godine 987. novim kraljem proglašen je Hugo Capet, začetnik dinastije Kapetovića.
Sredinom 12. st. Eleonora od Akvitanije udala se za Henrika Plantageneta, vladara Normandije, koji je uskoro postao engleskim kraljem, pa je dio Francuskog teritorija postao vlasništvom engleske krune. Tek je početkom 13. st. Filip II. August vratio Akvitaniju u posjed francuskih kraljeva, a njegov sin Luj VIII. Francusku je ponovno učinio najmoćnijom zemljom u Europi.
Godine 1328. umire zadnji Kapetović, a Francuzi za novog kralja izabiru Filipa VI., utemeljitelja dinastije Valoise. Tome se izboru suprotstavio engleski kralje Edvard III. što je dovelo do poznatog Stogodišnjeg rata (1337. – 1453.). Nakon više od stoljeća ratovanja sukob je konačno završio oslobađanjem Orleansa, protjerivanjem Engleza iz Francuske i učvršćivanjem vlasti francuskog kralja.
Slijedilo je stoljeće uspona koje je prekinuto prvim sukobima katolika i protestanata sredinom 16. st. Sukobi su kulminirali 1572. godine pokoljem protestanata (Bartolomejska noć), da bi konačno prestali dolaskom na prijestolej Henrika IV. i donošenjem Nanteskog edikta 1592. g. kojim se protestantima priznaje pravo na vjeroispovijest.
Sedamnaesto stoljeće obilježeno je vladavinom dvojice kraljeva, Luja XIII i Luja XIV, odnosno njihovih ministara, kardinala Richelieua i Mazarina. U to je vrijeme Francuska postala najmoćnija apsolutistička monarhija u Europi, a započela je i kolonijalnu ekspanziju.
Tijekom 17. i 18. stoljeća Francuska je bila uvučena u nekoliko ratova što je za posljedicu imalo loše financijsko stanje države. Nakon što je kralj Luj XVI. pokušao povisiti poreze dolazi do narodne pobune. Osvajanje zloglasnog zatvora Bastille 14. srpnja 1789. g. smatra se početkom Francuske revolucije. Već u kolovozu iste godine donesena je Deklaracija o pravim čovjeka i građanina, a krajem godine zapljenjena je crkvena imovina. U zemlji se provode korijenite reforme, no uskoro dolazi da razlaza između pojednih revolucionarnih struja. Iako je prvotno zadržana monarhija, kralj Luj XVI. je ipak zbačen 1793. g. i uskoro nakon toga giljotiniran, a Francuska proglašena republikom. Vodstvo revolucije preuzimaju jakobinci, a svoj uspon započinje Napoleon Bonaparte koji je ugušio pobunu rojalista u Parizu. Nakon nekoliko uspješnih ratnih pohoda Napoleon preuzima vlast 1799. i nastavljajući reforme koje je započela Revolucija udara temelje današnje moderne države. Godine 1804. Napoleon se proglašava carem Francuske te kreće u brojne rateve širom Europe. Njegov pohod na Rusiju 1812. završit će neuspjehom, a njegova će vojska konačno biti poražena u bitci kod Leipziga 1813. g. nakon čega je prisiljen na abdikaciju te je interniran na otok Elbu. Nakon kratkotrajnog zatočeništva bježi s Elbe te ponovno preuzima vlast no nakon poraza u bitci kod Waterlooa (1815.) interniran je na otok Sveta Helena gdje je i umro.
Godine nakon završetka Revolucije obilježila je obnova starog režima (ancien régime) i vraćanje monarhije. Ipak revolucionarna zbivanja 1848 nisu uspjela zaobići Francusku. Ponovno je uspostavljena republika, no ona je bila kratkoga vijeka te na vlast dolazi kralj Luj Napoleon, koji će se kasnije proglasiti carem kao Napoleon III. Slijedi osvajanje novih kolonija, ubrzani gospodarski razvoj i izgradnja željezničke mreže što je nakratko bilo prekinuto kratkotrajnim Francusko–pruskim ratom 1870. g. Rat je doveo do ponovnog zbacivanja monarhije i proglašenja Treće republike.
Razdoblje Prvoga svjetskog rata jedno je od najtragičnijih razdoblja francuske povijesti. Mnoge od značajnih bitaka vodile su se upravo na francuskom teritoriju, a donijele su ogromne ljudske žrtve i veliku materijalnu štetu. To je ponukalo Francusku, kao članicu Antante, da zatraži veliku ratnu odštetu od poraženih u ratu.
U međurantnom razdoblju zemljom uglavnom vladaju socijalističke vlade koje nisu uspjele zemlju obraniti od napada Hitlerove Njemačke u proljeće 1940. Francuska je ubrzo kapitulirala, a njemačka je vojske zauzela 2/3 zemlje. Jedino je u jugoistočnom dijelu Francuske stvorena kolaboracijonistička Višijska republika.
Tijekom rata u Francuskoj se razvio iznimno velik i dobro organizirani pokret otpora, predvođen kasnijim francuskim predsjednikom, generalom Charlesom de Gauellom, koji je odigrao važnu ulogu u oslobađanju Francuske do kraja 1944, a kasnije i dijelova zapadne Europe.
Nakon Drugoga svjetskog rata Francuska je opustošena i uništena, no zahvaljujući američkoj pomoći, započinje snažan gospodarski razvoj, koji će je uskoro učiniti jednim od najmoćnijih gospodarstva svijeta. Nakon Drugog svjetskog rata brojne francuske kolonije započinju svoju borbu za nazavisnost, koja je uglavnom dovršena do početka 60-ih godina dvadesetoga stoljeća. Paralelno s time u Francusku doseljavaju brojni stanovnici bivših kolonija, koji su danas najveći društveni i socijalni problem ove zemlje.

KAKO DOĆI, KAKO SE KRETATI PO ZEMLJI

Francuski nacionalni avio-prijevoznik Air France povezuje dvije pariške zračne luke – Orly i Charles de Gaulle – sa više od stotinjak destinacija u svijetu, te dvadesetak aerodroma u Francuskoj, dok gotovo sve važnije svjetske zrakoplovne kompanije također imaju svoje letove prema Parizu, odakle se nakon presjedanja put može nastaviti prema drugim destinacijama u Francuskoj. Mnoge europske i sjeverno-američke avio kompanije, osim Pariza, lete prema još nekim odredištima u Francuskoj. Kako bi se postigla što povoljnija cijena karte preporučljivo je rezervirati let što više unaprijed, s time da tijekom srpnja i kolovoza, te božično-novogodišnjih praznika valja računati na više cijene, a tijekom zimskih mjeseci (studeni – ožujak) na niže. Prema Francuskoj, osim kovencioalnih avio-kompanija, lete i brojne niskobuđetne, a Air France je nedavno osnovao vlastitu low-cost kompaniju pod nazivom HOP. Španjolska kompanija Volotea također ima mnoštvo letova prema Francuskoj.
Međunarodnim vlakovima Francuska i njezin glavni grad Pariz povezani su sa svim susjednim zemljama (Španjolska, Belgija, Nizozemska, Italija, Njemačka), a posebno je atraktivna pruga koja povezuje Pariz s Londonom i prolazi tunelom ispod La Manchea. Ipak ono što predstavlja i svojevrsnu turističku atrakciju su vlakovi TGV, mreža superbrzih vlakova koja povezuje Pariz sa najvećim gradovima (London, Amstredam, Zuerich, Frankfurt, Milano). TGV vlakovi spadaju u najbrže vlakove na svijetu i nekada su čak i bolja (brža) opcija za putovanje od zrakoplova. I ostatak željezničkih linija, koje uglavnom obavlja grupacija SNCF pruža mogućnost kvalitetnog putovanja unutar Francuske dnevnim te noćnim vlakovima koji povezuju najveće gradove u zemlji.
Cestovna mreža Francuske također je iznimna. Svi veći gradovi povezani su odličnim autocestama (www.autoroutes.fr), dok su regionalne i lokalne prometnice također dobro održavane. Na mnoge zanimljive destinacije, primjerice dvorce u Dolini Loire, gotovo je jedino moguće doći automobilom, a vožnja slikovitim francuskim predjelima također je svojevrstan užitak (www.bison-fute.equipement.gouv.fr). Ipak valja upozoriti na gužve u središtima velikih gradova te na nepregledne kolone na francuskim autocestama koje se znaju pojaviti od sredine srpnja do sredine kolovoza kada većina Francuza, ali i brojni turisti iz drugih europskih zemalja, krenu na svoje godišnje odmore.
Autobusni prijevoz je također dobro organiziran. Svi važniji gradovi povezani su autobusnim linijama, a autobus se može koristiti i za putovanja u manja mjesta, no treba unaprijed provjeriti red vožnje jer su linije uglavnom prilagođene radnicima koji putuju na posao (www.eurolines.fr)
Francuske luke na Sredozemlju odredišta su brojnim brodovima na krstarenju tijekom cijele godine, dok su luke na Atlanskom oceanu posjećene uglavnom od proljeća do jeseni. Trajekti povezuju Francusku sa Italijom, Španjolskom, Belgijom, Velikom Britanijom i Irskom te Tunisom, Alžirom i Marokom u Africi. Glavne luke za trajekte prema Korzici su Marseille, Nica i Toulon te Livorno i Genova u Italiji.

GDJE SPAVATI

Francuska kao jedna od turistički najrazvijenijih zemalja svijeta nudi izuzetno velike mogućnosti smještaja.
Hoteli su kategorizirani od 1 do 5 zvjezdica. Onima koji traže povoljniji smještaj dobar su izbor mali obiteljski hoteli-restorani, njih oko 2500, koji se mogu naći u gotovo svakom gradu, čak i većim selima (www.logishotels.com). Povoljniji smještaj, uglavnom u obiteljskim kućama ili samoopskrbnim apartmanima mogu se naći i preko nacionalne udruge Gites of France. Francuski hotelski lanac Accor rasplaže sa više od 1500 hotela diljem zemlje, u svakom značajnijem gradu, svih katergorija, od skromnih hotela sa zajedničkim sanitarijama do luksuznih hotela s 5 zvjezdica. Drugi značajni lanac hotela je Louvre hotels koji također ima smještajne objekte svih kategorija. Više od 250 povoljnih, ali i lijepi hotela nudi B & B Hotels. Za one koji žele nešto više od čistog hotelskog smještaja odličan su izbor brojni dvorci preuređeni u kvalitetne i luksuzne hotele (www.chateauxhotels.com i www.relaischateaux.com). Valja napomenuti da su hoteli u Parizu u prosjeku skuplji nego u ostalim dijelovima zemlje, te da je uputno smještaj rezervirati unaprijed za boravak tijekom srpnja i kolovoza, naročito ako se putuje u neko od francuskih ljetovališta.
Dvije udruge okupljaju hostele u Francuskoj i to su Fédération Unie des Auberges de Jeunesse (FUAJ) i Ligue Française pour les Auberges de Jeunesse (LFAJ). Također postoji mogućnost smještaja u studentskim domovima tijekom ljetnih mjeseci (www.crous-paris.fr). U Francuskoj postoji više od 10 000 kampova, kategoriziranih od 1 do 4 zvjezdice, i nalaze se u gotovo svakom mjestu. Otvoreni su uglavnom od travnja do listopada i udruženi su u Francusku udrugu kampista (Fédération Française de Camping et de Caravaning www.ffcc.fr i www.campingfrance.com)

ŠTO VIDJETI

PARIS grad svjetla, glavni grad Francuske i jedna od najznačajnijih svjetskih metropola. Središte umjetnosti, mode, luksuza, gastronomije… Prepoznatljiv po mnoštvu kulturno-povijesnih spomenika i zadivljujućim muzejima. Mjesto koje mora posjetiti svaki globetrotter.
NICA – najpoznatije ljetovalište na mediteranskoj Azurnoj obali i okupljalište svjetskog jet seta. Poznata šetnica Promenade des Anglais, prekrasne plaže, luksuzni hoteli, ali i mnoštvo muzeja i bogata kulturna baština već više od stoljeća privlače turiste iz cijeloga svijeta.
CANNES – još jedno poznato ljetovalište na Azurnoj obali koje se ponosi svojim filmskim festivalom i slavnom šetnicom la Croisette.
MONT ST.  MICHEL – samostan, izgrađen u romaničkom stilu tijekom 12. i 13. stoljeća, smješten na vrhu otočića uz obalu Atlantskog oceana druga je najposjećenija znamenitost u Francuskoj.
AVIGNON – u 14. stoljeću bio je papinsko središte. Odlično očuvana papinska palača te katedrala Notre Dame pod zaštitom su UNESCO-a.
DVORCI LOIRE – Chambord, Blois, Chaumnot, Chenonceau, Ambois, Cheverny, imena su nekih od brojnih dvoraca cmještenih u dolini rijeke Loire, južno od Pariza. Izgrađeni između 11. i 16. stoljeća nekada su bili domom velikaša i kraljeva, a danas nezaobilazna turistička atrakcija.
PROVANSA – regija u južnom dijelu zemlje poznata po svojim prekrasnim pejsažima koji su u 19. stoljeću bili glavna inspiracija slavnim francuskim slikarima koji su upravo ovdje izradili neka od najpoznatijih slikarskih dijela u povijesti.
STRASBOURG – grad na rijeci Rajni i granici s Njemačkom poznat je po svojoj katedrali i odlično očuvanoj staroj gradskoj jezgri. Uz brojne muzeje grad je domaćin i mnogim europskim institucijama.
CARCASSONNE – prekrasno restauriran srednjovijekovni gradić sa impresivnim gradskim zidinama.
ALPE – prekrasni krajolici ali i odlične mogućnosti za bavljenje raznim sportovima tijekom zimskih, ali i ljetnih mjeseci glavni su razlog zašto milijuni turista svake godine posjećuju francuske Alpe.
FRANCUSKE KATEDRALE – Albi, Amiens, Bourges, Chartres, Clermont Ferrand, Reims, Rouen, Tours imena su nekih od gradova koja valja posjetiti prvenstveno zbog njihovih impresivnih romaničkih i gotičkih katedrala podignutih između 11. i 15. stoljeća.
KORZIKA najveći francuski otok, rodni kraj slavnog Napoleona Bonapartea, poznat
je po predivnoj prirodi. Omiljeno je ljetovališta starijih Francuza.
NIMES i PONT DU GARD – grad u južnom  dijelu Francuske sa iznimnom baštinom iz rimskog doba među kojom se posebno ističu amfiteatar, jedan od najvećih očuvanih u svijetu, i obližnji Pont du Gard, dio akvadukta koji je dovodio vodu u antički Nemeasus.

ŠTO RADITI

Impresivna kulturno-povijesna baština kao i atraktivna ljetovališta na Azurnoj obali, ali i Atlantskom oceanu, glavni su motiv za više od 70 milijuna stranih turista koji svake godine posjete Francusku. Ipak ova zemlja svojim gostima nudi i brojne druge zanimljive sadržaje.
U  zimskim mjesecima fancuske Alpe najomiljenija su destinacija ljubiteljima alpskog skijanja, ali i drugih zimskih sportova. U ljetnim se pak mjesecima Alpe pretvaraju u odredište svih onih koji žele pobjeći od ljetnih vrućina i odmor traže u prirodi. Brojne planinarske staze, putevi kao i planinarski domovi ovu zemlju ćine jednom od najomiljenijih destinacija planinara i alpinista.
Francuska kuhinja smatra se najboljom i najkreativnijom na svijetu, a francuski su kuhari nenadmašni u osmišljavanju novih ukusnih jela. Ako se tome pridoda iznimna tradicija u proizvodnji vina, koja je naposne razvijena u pokrajinama Bordeaux i Champagne, ili u proizvodnji žestokih pića, po ćemu je poznata pokrajiina Cognac, nije neobično da svi ljubitelji hrane i pića uvijek s radošću posjećuju ovu zemlju.
Francuska nudi mnoštvo zanimljivih sadržaja i onim koji vole uživati u prirodi.  Hodočasnici će svakako posjetiti Lourdes, a mnogi među njima proći će kroz Francusku na svomm putu u Santiago de Campostelu u Španjolskoj. Ljubitelji šopinga zasigurno neće zaobići jednu od svjetskih modnih metropola – Paris, a golferi će širom Francuske pronaći više od 500 golf igrališta!