OSNOVNI PODACI

SLUŽBENI NAZIV: Republik Österreich (Republika Austrija)
BROJ STANOVNIKA: 8.400.000
POVRŠINA: 83.858 km2
GUSTOĆA NASELJENOSTI: 101 stanovnik/km2
GLAVNI GRAD: Beč (Wien)
VALUTA: Euro = 100 Centa
BDP PO STANOVNIKU: $ 48.300
SLUŽBENI JEZIK: njemački
WEB STRANICA: www.austria.info

GEOGRAFIJA, KLIMA, NAJBOLJE VRIJEME ZA POSJETU

Austrija je zemlja u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Njemačkom i Češkom, na istoku sa Slovačkom i Mađarskom, na jugu sa Slovenijom i Italijom, a na zapadu sa Švicarskom i Lihtenštajnom. Dvije trećine zemlje zauzima planinski masiv Alpa koje se pružaju u smjeru zapad – istok. Alpe se na istoku spuštaju u plodne nizine u kojima se nalaze najveći austrijski gradovi Beč i Graz. Uz samu granicu sa Slovačkom i Češkom bregovito je područje.
Najveća austrijska jezera su Bodensko (na granici sa Švicarskom i Njemačkom) i Nežidersko (na granici s Mađarskom). Istočnim dijelom zemlje protječe rijeka Dunav. U Alpama i njihovom podnožju također postoje mnoga manja ledenjačka jezera.
U zapadnim i središnjim dijelovima Austrije prevladava planinska klima s hladnim i snježnim zimama te blagim, kratkim i kišovitim ljetima. Istočni, nizinski, krajevi imaju kontinentalnu klimu.
Austrija ima dvije glavne turističke sezone: ljetnu i zimsku. Ovisno o planiranim aktivnostima postoji i najpogodnije vrijeme za putovanje.
Za posjet velikim turističkim gradovima najpovoljnije je vrijeme od travnja do listopada, s time da se čak i tijekom ljetnih mjeseci (srpanj – kolovoz) može naići na veće gužve zbog brojnih festivala koji se održavaju upravo u to vrijeme. Stoga je gradove poput Beča ili Salzburga najbolje posjetiti u lipnju i rujnu. Također ta su dva grada vrlo zanimljiva u vrijeme Adventa (prosinac) zbog božićnih sajmova koji se održavaju, te naravno tijekom Novogodišnjih praznika. Beč je također posjećen i u veljači kada se održavaju karnevalski balovi.
Mnogi turisti posjećuju Austriju kako bi uživali u prirodnim ljepotama ili kako bi se bavili nekim od sportova poput skijanja, planinarenja ili biciklizma. Skijaška sezona u Austriji počinje s prvim snijegom u prosincu, vrhunac doživljava tijekom božićno-novogodišnjih praznika i u veljači, kada su cijene najviše, a traje do travnja (ovisno o snježnim uvjetima). Ako se žele izbjeći gužve i putovati povoljnije, valja izabrati siječanj (nakon blagdana Tri kralja), ili kraj sezone (ožujak i travanj). U ljetnim mjesecima (lipanj – rujan) austrijske Alpe prepune su ljubitelja prirode koji planinare, šeću, voze bicikl ili obilaze prirodne ljepote. Vrhunac ljetne sezone, kada su i cijene najviše, je u srpnju i kolovozu, no tada su i mnoga jezera pogodna za kupanje.

KRATKI POVIJESNI PREGLED

Iako je većini Austrija poznata zbog svoje novije povijesti i baštine Habsburgovaca, austrijska prošlost mnogo je dulja i bogatija. Jedna od najpoznatijih pretpovijesnih skulptura – Vilandorfska venera, simbol božice plodnosti – nastala pred otprilike 25.000 godina, potječe upravo iz Austrije. Početkom prvog tisućljeća prije Krista, u pokrajini Salzkamergut, oko današnjeg gradića Hallstatt nastala je jedna od prvih zapadnoeuropskih željeznodobnih kultura koja je svoje bogatstvo i moć temeljila na rudnicima soli. Sredinom prvog tisućljeća pr. Kr. na prostoru današnje Austrije formirano je keltsko-ilirsko kraljevstvo Norik. U sferu rimskog interesa taj prostor dolazi tek 15. g. pr. Kr. kada započinje prodor rimskih legija sjeverno od Alpa. Rimljani su na prostoru zapadne Austrije osnovali provinciju Retia, a na ostatku teritorija provinciju Norik, dok je najistočniji dio zemlje pripadao provinciji Panoniji. Osnovano je i mnoštvo novih kolonija od kojih je najpoznatija Vindobona, današnji Beč, dok je rijeka Dunav postala rimska granica (limes) prema istoku. Već u 2. st. počinju prve provale barbarskih, germanskih plemena na prostor Austrije, da bi tijekom 4. stoljeća Rimljani gotovo potpuno izgubili vlast nad Austrijom, a tim su prostorom zavladali, na kraće ili dulje vrijeme, Rugijci, Langobardi, Goti, Vandali, Alemani, Huni, Avari i Slaveni. Tijekom 7. i 8. stoljeća dio je Bavarskog vojvodstva, a krajem 8. st. pada pod Franačku vlast. Godine 803. car Karlo Veliki organizirao je na teritoriju Austrije Istočnu marku (Österreich), kao pogranično područje carstva. Nakon što je suzbijena provala Mađara sredinom 10. stoljeća car Oton II. 976. godine daruje Istočnu marku Luitpoldu I. Babenbergu. Babenbergovci će postepeno širiti vlast na pokrajine Štajerska i Koruška i tako stvoriti jezgru današnje Austrije. Sredinom 13. st. Babenbergovci su izumrli, a vlast nad Austrijom preuzima češki kralj Otokar II. Přemysl, a nakon njegove smrti (1278. g.), Rudolf Habsburški, kralj njemačko-rimskog carstva. Slijedećih 640 godina Austrija će biti pod vlašću ove slavne dinastije. Habsburgovci će vremenom i proširiti teritorij Austrije, ali će također pod svoju krunu okupiti i brojne druge zemlje u Europi i šire. Početkom 16. st. austrijske su se zemlje našle u opasnosti od turskih provala, a zemlju su pogađali i vjerski ratovi između katolika i protestanata. Ratovi s Turcima, koji su u nekoliko navrata opsjedali i sam Beč, vođeni su sve do početka 18. st., koje je obilježeno vladavinom careva Karla IV., Marije Terezije i Josipa II., koji su proveli mnoge upravne i gospodarske reforme u zemlji. Vlast Habsburgovaca velikim je dijelom bila uzdrmana tijekom Napoleonskih ratova početkom 19. st., ali nakon mirovnog kongresa u Beču Austrija je, zahvaljujući spretnom ministru Metternichu, ponovno postala jedna od najznačajnijih europskih zemalja. Revolucija koja je zahvatila Europu 1848. nije zaobišla niti Austriju, no novi, mladi car Franjo Josip ugušio je revoluciju i uspostavio apsolutističku vlast. Ratove koji su Habsburgovci vodili slijedeća dva desetljeća oslabile su položaj Austrije, te je 1867. sklopljena Austro – Ugarska nagodba, kojom je uspostavljena dvojna monarhija poda nazivom Austro – Ugarska. U novoj su organizaciji države glavnu riječ vodili Austrijanci i Mađari, dok su brojni ostali, mahom slavenski narodi, bili u podređenom položaju. U zategnutim odnosima koji su obilježili povijest Europe krajem 19. i početkom 20. st. Austro-Ugarska se našla u savezništvu s Njemačkim carstvom. Nakon atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu u ljeto 1914. izbija Prvi svjetski rat, u kojem su austrijske saveznice bile upravo Njemačka, Bugarska i Turska (Centralne sile). Ipak pobjedu u ratu odnijela je Antanta (Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Rusija do 1917. i Italija od 1915.). Posljedica toga bio je raspad Austro-Ugarske Monarhije na niz novih država od kojih je jedna bila i nastanak nezavisne austrijske države, koja se trebala priključiti Njemačkoj. Mirovnim ugovorom u Saint-Germainu Austriji je to zabranjeno pa je ostala samostalna. Međuratno razdoblje obilježeno je brojnim društvenim, gospodarskim i političkim problemima, što je dovelo do jačanja brojnih ekstremno desničarskih organizacija. To je omogućilo pripajanje (Anschluss) Austrije nacističkoj njemačkoj Adolfa Hitlera (inače rođenog Austrijanca), 13. ožujka 1938. Austrija se ponovno našla u ratu koji su vodili drugi i to na pogrešnoj strani. Ipak Saveznici su prepoznali položaj Austrije i već 1943. odlučili vratiti joj nezavisnost nakon završetka rata. U ljeto 1945. Austrija je podijeljena na četiri okupacijske zone (američka, francuska, britanska i ruska), a 15. svibnja 1955. potpisan je državni ugovor kojim Austrija postaje nezavisna republika u granicama iz 1938. godine. Slijedila su desetljeća gospodarskog prosperiteta, pa je danas Austrija jedna od najrazvijenijih i najbogatijih zemalja Europe, koja je 1995. postala i članicom Europske unije.

KAKO DOĆI, KAKO SE KRETATI PO ZEMLJI

Glavna austrijska zračna luka smještena je nedaleko Beča. Nacionalna avio-kompanija Austrian Airlines povezuje glavni grad s brojnim destinacijama u Europi i svijetu. Osim Austrian Airlinesa prema Beču lete i brojne druge zrakoplovne kompanije, tako da dolazak u glavni grad Austrije zrakoplovom, napose iz Europe, ne predstavlja nikakav problem. Preko Beča lako se dolazi i do ostalih zračnih luka u Austriji, uz napomenu da oni koji posjećuju zapadni dio zemlje mogu koristiti zračnu luku u Münchenu (Njemačka), te daljnje putovanje nastaviti automobilom. Također zračna luka u Bratislavi (Slovačka) udaljena je manje od sat vremena od Beča i također može poslužiti prilikom dolaska ili napuštanja Austrije.
Kako se Austrija nalazi u središtu Europe, mnogi je turisti posjećuju automobilom. Cestovna mreža odlično je razvijena, a ceste su održavane i dobro označene. Autoceste i brze ceste (preko 2000 kilometara) plaćaju se putem vinjeta, a dodatno se naplaćuje i nekoliko tunela (www.asfinag.at). Posjedovanje vlastitog automobila prilikom posjeta Austriji omogućuje lakše i jednostavnije razgledavanje mjesta koje nisu turistički iznimno atraktivna, no pružaju mogućnosti za lijep odmor. Nekoliko panoramskih cesta spada među najveće turističke znamenitosti ove zemlje (primjerice Großglockner Hochalpenstrasse ili Austrijska romantična cesta). O stanju u prometu redovito obavještava Austrijski auto-moto klub.
Sa svim susjednim zemljama, kao i s Poljskom i Hrvatskom, Beč je povezan direktnim vlakovima. Željeznička mreža unutar Austrije također je odlično razvijena, vlakovi su točni, uredni i ne previše skupi (www.oebb.at).
Sva ona mjesta koja nisu povezana željeznicom, povezana su udobnim i točnim autobusima (www.postbus.at). Autobusne linije prvenstveno su prilagođene potrebama mjesnog stanovništva, te su tijekom vikenda ili praznika nešto rjeđe. Moguć je i dolazak u Austriju autobusima iz Švicarske, Njemačke, Švedske, Danske, Norveške, Belgije, Nizozemske, Ujedinjenog kraljevstva, Francuske, Italije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Bugarske, Rumunjske, Makedonije, Mađarske, Poljske, Ukrajine, Litve, Estonije i Letonije. (www.eurolines.at)
Iako Austrija nema mora neki dijelovi ove zemlje se mogu obići i brodom! Prvenstveno se radi o riječnim brodovima za krstarenje koji plove Dunavom, zatim izletničkim hidrogliserima koji povezuju Beč s Bratislavom i Budimpeštom, te brodovima (obično izletničkim) koji plove po većim austrijskim jezerima (www.choosingrivercruising.com).

GDJE SPAVATI

Kao turistički razvijena zemlja Austrija ima brojne smještajne kapacitete. Ipak treba imati na umu da su zbog visokog životnog standarda i kvalitetno uređenog smještaja cijene nešto više nego u mnogim zemljama, no zato je i usluga na visokoj razini.
Nekoliko stotina hotela kategorizirani su od 1 do 5 zvjezdica, koje označuju opremljenost hotela. U Austriji su prisutni mnogi svjetski poznati hotelski lanci, ali i nekoliko manjih domaćih lanaca hotela (Austria Trend Hotels i 50plus Hotels). U manjim mjestima i odmaralištima u Alpama mnogi su hoteli u obiteljskom vlasništvu, čak i nekoliko generacija. Za one koji žele nešto drugačije hotele postoji udruga Schlosshotels & Herrenhäuser koja okuplja brojne austrijske hotele smještene u preuređenim dvorcima. U potrazi za romantičnim hotelima također vrijedi posjetiti i stranice www.austrian-hotelreservation.com i www.first-austrian-hotels.com.
Nešto skromniji, što se sadržaja tiče, su pansioni (Pension) ali su sobe jednako komforne kao u hotelima. Također u Austriji postoji i mnoštvo gostionica (Gasthof), koje pružaju udoban smještaj. Riječ je najčešće o restoranima koji na katu imaju nekoliko soba. Pansioni i gostionice pružaju kvalitetan smještaj, malo dodatnih sadržaja, ali i povoljniju cijenu od hotela. (www.bedandbreakfastaustria.at)
Među posjetiteljima Austrije zadnjih su godina sve popularniji agroturizmi (Bauernhof), smješteni u idiličnom okruženju. Gosti borave u kvalitetnim sobama ili apartmanima, družeći se sa domaćinima, a ponekad sudjeluju u poljoprivrednim radovima.
U odmaralištima i skijalištima u Alpama postoji mnoštvo apartmana za iznajmljivanje (Ferienwohnungen) i privatnih soba (Privat Zimmer ili Zimmer frei). Taj oblik smještaja naročito je popularan u zimskim mjesecima (www.tiscover.at).
Austrija ima preko 100 hostela (Jugendherberge) udruženih u dvije nacionalne udruge: Österreichischer Jugendherbergsverband i Österreichischer Jugendherbergswerk. U ljetnim mjesecima u većim gradovima (Beč, Graz, Salzburg) studentski domovi se pretvaraju u privremene hostele. Opremljenost soba je skromnija, ali su zato cijene povoljnije (www.academiahotels.at).
Više od pet stotina planinarskih domova nalazi se diljem cijele Austrije, mahom uz brojne dobro označene planinarske putove i staze. Sobe su uglavnom višekrevetne, no čak i ako su svi kreveti popunjeni domovi ne odbijaju goste već oni mogu prespavati na madracima u zajedničkim prostorijama (www.alpenverein.at).
Gotovo pet stotina, uglavnom visokokvalitetnih kampova, otvoreno je tijekom toplih mjeseci (svibanj – listopad). Nalaze se uglavnom u blizini poznatih turističkih odredišta ili uz neka od brojnih austrijskih jezera koje su ljeti pogodna za kupanje i ostale vodene sportove. (www.campingclub.at i www.campingfuehrer.at)

ŠTO VIDJETI

BEČ – glavni grad Austrije, često zvan i Carski Beč. Ova stoljetna prijestolnica Habsburgovaca može se podičiti velikim brojem muzeja, dvorcima Hofburg, Schönbrunn i Belvedere, prekrasnim parkovima, impozantnom katedralom Sv. Stjepana te brojnim crkvama i jedno je od središta svjetskog kulturnog turizma.
SALZBURG – grad glazbe kojeg je proslavio čuveni skladatelj Wolfgang Amadeus Mozart. I Salzburg svoje posjetitelje prvenstveno privlači iznimnom kulturnom i graditeljskom baštinom, no njegova okolica poznata je i po prirodnim ljepotama.
GRAZ – je drugi najveći grad Austrije. Smješten je na jugoistoku zemlje, u pokrajini Štajerska, na rijeci Muri. Iznad slikovite gradske jezgre uzdiže se Uhrturm, a može se pohvaliti i brojnim muzejima.
INNSBRÜCK – glavni grad pokrajine Tirol. Središte grada bogato je gotičkim, renesansnim i baroknim zgradama, dok se u bližoj i daljoj okolici nalaze poznata skijališta i planinska odmarališta.  Nedaleko je i gradić Wattens  poznat po proizvođaču kristala Swarovski.
MELK – je gradić zapadno od Beča, uz obalu Dunava, poznat po impozantnom benediktinskom samostanu podignutom krajem 11. stoljeća. Samostan je kasnije preuređen u baroknom stilu, a posjeduje iznimno vrijednu zbirku starih knjiga.
HALLSTADT – smješten jugoistočno od Salzburga, ovaj je gradić svoju najveću slavu doživio pred 3000 godina, kad je zahvaljujući bogatim rudnicima soli postao jedno od najznačajnijih središta rane europske željeznodobne kulture.
HOCHOSTERWITZ – impozantna utvrda na jugu Austrije u pokrajini Koruška. Najstariji dijelovi potječu iz 9. stoljeća, a današnji izgled dobio je nakon dogradnji u 16. stoljeću. Hochosterwitz je jedan od najljepših među mnoštvom austrijskih dvoraca.
NEUSIDLER SEE – Nežidersko jezero smješteno je na istoku Austrije, koja ga dijeli s Mađarskom. Godine 1994. proglašeno je nacionalnim parkom, prvenstveno je poznato kao stanište brojnih vrsta ptica. Okolica je poznata po mnoštvu vinograda.
GROSSGLOCKNER (3797 mnm) – najviši je vrh Austrije. Smješten u najljepšem i najpoznatijem austrijskom nacionalnom parku Visoke Ture (Hohe Tauern), a poznat je po najvišoj planinskoj cesti u Austriji i jednoj od najviših u Europi, Grossglockner Hohalpenstrasse, koja je često odredište turista u ljetnim mjesecima.
SALZKAMERGUT – je regija istočno od Salzburga prepoznatljiva po slikovitim gradićima, idiličnim jezerima i prekrasnom prirodom koja privlači brojne turiste željne mirnog odmora u romantičnoj atmosferi.

ŠTO RADITI

Austrija privlači turiste tijekom cijele godine, i ovisno o vašim interesima gotovo uvijek možete pronaći nešto zanimljivo. U zimskim mjesecima austrijske su planine omiljeno odredište svih ljubitelja skijanja i ostalih zimskih sportova. Austrijska su skijališta bez sumnje jedna od najboljih na svijetu. Brojni božićni sajmovi obilježja su mnogih austrijskih gradova i privlače brojne turiste tijekom prosinca, a najpoznatiji su oni u Beču i Salzburgu. Beč je tijekom veljače mjesto održavanja brojnih pokladnih balova.
U ljetnim mjesecima alpski su proplanci prepuni šetača, planinara i ostalih ljubitelja prirode, dok mnoštvo jezera u podnožju Alpa ugošćuju kupače i ljubitelje vodenih sportova, koji izbjegavaju mediteranske vrućine i odmor provode u ugodnoj klimi. Od proljeća do jeseni prepuni turista su gotovo svi austrijski povijesni gradovi koji svojim posjetiteljima nude mnoštvo muzeja, kazališta, koncerata i izložbi. To doba godine omiljeno je i među biciklistima koji će naći brojne obilježene staze, a na oko 150 golf igrališta, s koliko ih raspolaže Austrija, uživaju mnogi ljubitelji tog sporta. Oni koji pak više vole prirodne ljepote odmor mogu provesti u nekom od sedam austrijskih nacionalnih parkova. Kao i svugdje, tijekom posjeta Austriji valja probati lokalne kulinarske specijalitete kao i poznata austrijska vina, koja ponajprije uspijevaju u pokrajinama Donja Austrija, Gradišće i Štajerska.