Dougga

Dougga (antička Thugga) jedan je od najljepših antičkih lokaliteta ne samo u Tunisu, već i u cijeloj sjevernoj Africi.

Smještena na 550 metara visokoj uzvisini koja dominira sjeverozapadnim dijelom Tunisa, Dougga je bila naseljena već u 2. tisućljeću prije Krista. Osnovali su je Numiđani, a bila je dio Kartaške države u 4. st. pr. Kr. Numidski kralj Massinissa Douggu je pretvorio u središte svoje države. Kao odani rimski saveznik Massinissa je kao rimski saveznik sudjelovalo u osvajanju Kartage. Ipak, to nije spriječilo Cezara da osvoji Douggu, nakon pobjede nad posljednjim numidskim kraljem Jubom I. i 46. g. pr. Kr. grad pripoji provinciji Africa Nova. Na samome početku 2. st. Dougga postaje municipium, da bi 261. godine dobila status kolonije. Razdoblje između 2. i 4. stoljeća vrhunac je razvoja grada i u njemu je u to vrijeme živjelo oko 5000 stanovnika. Provalom Vandala na prostor sjevernog Tunisa Dougga počinje polagano propadati, no grad je preživio sve do 10. stoljeća, nakon što je 533. godine postao dijelom Bizantskog carstva, a krajem 7. stoljeća došao pod vlast Arapa. Zanimljivo je da je manji broj stanovnika nastavio živjeti u njegovim ruševinama sve do sredine 20. stoljeća kada su preseljeni u obližnje novosagrađeno naselje nazvano Nouvelle Dougga (Nova Dougga). Kao posljedica tako dugačke i bogate povijesti danas se u Douggi mogu naći spomenici numidskog, punskog, helenističkog i rimskog razdoblja, zbog čega je ovaj lokalitet 1997. godine uvršten na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine!

Fotografije: In Love With Traveling

 

Za većinu posjetitelja razgled Dougge započinje obilaskom teatra, koji plijeni pozornost ne toliko svojom veličinom već očuvanošću. Sagradio ga je 188. godine Marcus Quadrutus, jedan od najbogatijih stanovnika Dougge. Teatar prima oko 3500 posjetitelja, a danas je u ljetnim mjesecima poprište održavanja Dougga festivala.

Rimskom cestom koja od teatra vodi prema Kapitoliju, središtu rimske Dougge, dolazi se do Trga vjetrova, na kojem su ucrtani smjerovi 12 afričkih vjetrova koji pušu u ovom dijelu Tunisa, a čija se imena i danas dobru uočavaju na dva tisućljeća starim kamenim pločnicima. Odmah pokraj Trga vjetrova smješteni su Kapitolij sa središnjim hramom posvećenim glavnim rimskim božanstvima Jupiteru, Junoni i Minervi, te Forum. Zanimljivost je da se nasuprot njima, s druge strane Trga vjetrova, nalazi džamija, odnosno u džamiju preuređeni antički hram. Osim spomenutih, u Douggi se nalaze još brojni drugi hramovi, a do sada ih je otkriveno više od dvadeset.

U jugoistočnom dijelu grada nalaze se ostaci vila od kojih su najpoznatije Kuća trolista, Kuća godišnjih doba,  Kuća labirinta, ali i jedna zanimljiva vila na kojoj je stajao natpis Omnia tibi felicia (Sva sreća tebi), a koja je zapravo bila bordel (ili Kuća užitka, kako vole reći lokalni vodiči!).

U istom dijelu naselja nalaze se i ostaci Licinijevih ili Zimskih termi koje su vodom opskrbljivane pomoću 12 kilometara dugog akvadukta, a nedaleko njih je i zanimljiv javni toalet.

 

 

Osim spomenutih znamenitosti turisti koji posjećuju Douggu, najčešće u sklopu organiziranih izleta iz brojnih tuniskih ljetovališta, mogu vidjeti još jedno, malo, kazalište, slavoluke Septimija Severa i Antonija Severa, tržnicu, nekoliko cisterni i kupališta, ostatke numidskih zidina, antičke hramove pretvorene u crkve, Libijsko-punski mauzolej, amfiteatar … Kompletan lokalitet zauzima površinu od otprilike 75 hektara, no do danas je istražen i prezentiran tek manji dio ovog zanimljivog kompleksa.

Ostaci rimskog naselja na lokalitetu Dougga iznimno su dobro sačuvani u usporedbi sa sličnima u Sjevernoj Africi, te nam na odličan način pokazuju svakodnevni život u malom provincijskom gradiću na rubu Rimskoga Carstva.