Jedno od najvećih doprinosa hrvatskoga naroda svjetskoj kulturnoj baštini je svakako  upotreba i očuvanje glagoljičkog pisma. Da bi se ovom, često nedovoljno poznatom pismu, vratilo zasluženo priznanje, udruga Čakavski sabor koja djeluje u gradiću Žminju, u središnjoj Istri, pokrenula je sredinom sedamdesetih godina XX. st. projekt pod nazivom Aleja glagoljaša. Tako je između 1977. i 1983. g. na 7 kilometara dugoj cesti, koja zajedno sa bogatom glagoljaškom baštinom, povezuje dva slikovita istarska gradića – Roč i Hum – nastao ovaj, u svijetu jedinstveni, spomenik jednom pismu, koje je obilježilo jedan narod, jednu zemlju i jedno vrijeme. Aleju je idejno osmislio prof. dr. Josip Bratulić, a jedanaest spomen-obilježja izradio je kipar Želimir Janeš.

 

Stup Čakavskog sabora

Na skretanju ceste od Roča prema Humu nalazi se prvi u nizu spomenika Aleje Glagoljaša – Stup Čakavskog sabora – spomenik u obliku glagoljičkog slova “S”.

Stol Ćirila i Metoda

Spomenik u čast sastavljačima glagoljice – Ćirilu i Metodu – kameni stol na čijem je rubu na tri pisma, glagoljici, ćirilici i latinici, upisano ime spomenika i dva vitka bora koja simboliziraju Svetu Braću.

Sijelo Klimenta Ohridskog

Treći spomenik u nizu je posvećen Klimentu Ohridskom, Ćirilovom učeniku, sastavljaču ćirilice, koju je nazvao po svome učitelju i osnivaču prvog slavenskog sveučilišta u Ohridu. Sijelo se sastoji od velike učiteljeve stolice isklesane u kamenu i manjih kamenih blokova koji predstavljaju stolice Klimentovih učenika.

 

Glagoljski lapidarij

U malenom zaselku Brnobići, pokraj mjesne crkve, u zid su ugrađeni svi najznačajniji glagoljski kameni spomenici iz Istre, Kvarnera i Dalmacije. Tu se mogu vidjeti replika Bašćanske ploče, Plominskog natpisa, Valunske ploče, Grdosleski ulomak, Senjska ploča, Kninski ulomak…

Klanac hrvatskog Lucidara

Lucidar je srednjovjekovna enciklopedija kojom su se služili i hrvatski popovi glagoljaši. Nedaleko sela Brnobići podignut je suhozid, koji simbolizira najvišu istarsku planinu Učku, iznad koje je skladno oblikovani kamen – oblak.

Vidikovac Grgura Ninskog

Grgur Ninski je poznati  hrvatski biskup iz X. st., borac za glagoljicu i narodni jezik. U njegovu čast podignut je spomenik u obliku kamene knjige na kojoj su usporedo uklesana latinična, glagoljička i ćirilična slova, kako bi ih onaj koji ih ne poznaje, mogao lakše naučiti. Sva su se ova tri slavenska pisma, kroz povijest, koristila na području Hrvatske.

Uspon Istarskog razvoda

Istarski razvod je jedan od najstariji i najvrjednijih pisanih dokumenata nastalih na području Istre. Nastao je krajem XIII. i početkom XIV. st., a u njemu su zabilježene granice  posjeda  Akvilejske patrijaršije, Pazinske grofovije i Venecije, feudalnih gospodara Istre u doba nastanka Istarskog razvoda. Do nas je došao u prijepisu što ga je na glagoljici sastavio pop Mikula Gologorički.

Uspon Istarskog razvoda najimpresivniji je od jedanaest spomen obilježja Aleje glagoljaša. Kamenovi isklesani u obliku glagoljičkih slova poredani su na padini s desne strane ceste, a u spomenik se “ulazi” kroz vrata u obliku glagoljičkog slova “L”. Na vrhu uspona je postavljen županski stol.

Zid hrvatskih protestanata i heretika

Ovo je spomenik svim Hrvatima koji su se suprotstavili uvriježenim mišljenjima i tabuima svoga vremena, onim ljudima čije su misli bile ispred vremena u kojem su živjeli. To je kameni zid u čijem je središtu glagoljičko slovo “S”. U njemu je uzidano sedam kamenih ploča sa citatima i mislima onih ljudi koji su bili proglašeni hereticima i protestantima. Ovdje su svoj vječni spomenik dobili neki od najvećih ljudi hrvatske povijesti: Anton Dalmatin, Marko Antun Dominis, Matija Vlačić Ilirik, Stjepan Konzul Istranin, Juraj Križanić…

 

Odmorište Žakna Jurija

U doba kada je tiskarski stroj tek izumljen, a knjiga je vrijedila čitavo bogatstvo, žakan, odnosno đakon Juri je sa svojim suradnicima pripremao za tisak “Misal kneza Novaka”, koji će tako postati prva hrvatska tiskana knjiga. Na zadnjoj stranici misala, koji je poslužio kao uzor za prvotisak, Juri je zapisao: “Vita, vita, štampa naša gori gre.”. Upravo se te riječi nalaze na spomeniku u obliku knjige, pokraj kojih je sedam kamenih kocki na kojima je glagoljicom ispisano: žakn Juri.

Spomenik otporu i slobodi

Tri kamena stupa, koji simboliziraju tri povijesna razdoblja: stari, srednji i novi vijek, postavljeni na ulazu u grad Hum. Oni su spomenik otporu i slobodi, vječnoj borbi stanovnika Istre protiv brojnih osvajača. U kamenu su uklesana imena stanovnika Huma i okolice koji su svoj život izgubili u borbi protiv fašizma.

 

Predlažemo:

Prolazeći Alejom Glagoljaša naići ćete na putokaz Kotli. Ako imate vremena skrenite na sporednu cestu i doživite maleno istarsko, danas gotovo napušteno selo, koje je ime dobilo po udubinama što ih je svojim tokom stvorila rijeka Mirna u kamenu vapnencu, a koji za visokog vodostaja izgledaju kao kotlovi u kojima ključa voda. Sredinom XX. stoljeća to je bilo bogato selo, o čemu svjedoče lijepi primjerci ruralne arhitekure, danas već pomalo zapušteni, čiji su stanovnici pretežno bili obrtnici, krojači i mlinari. No uskoro je počelo iseljavanje, pa je prema popisu stanovnika iz 2001. g. u Kotlima živio samo jedan stanovnik. Svakako ponesite i opremu za kupanje i u vrućim ljetnim mjesecima potražite osvježenje u rijeci Mirni.