OSNOVNI PODACI

SLUŽBENI NAZIV: al-Ǧumhūrīya al-Mişrya al’-Arabīya (Arapska republika Egipat)
BROJ STANOVNIKA: 82.080.000
POVRŠINA: 1.001.450 km2
GUSTOĆA NASELJENOSTI: 82 stanovnika/km2
GLAVNI GRAD: Kairo (al-Qāhira)
VALUTA: egipatska funta = 100 piastra
BDP PO STANOVNIKU: $ 6.794,00
SLUŽBENI JEZIK: arapski
WEB STRANICA: www.egypt.travel
KORISNE STRANICE: www.ask-aladdin.com, www.touregypt.netwww.completegypt.comwww.gotoegypt.org

GEOGRAFIJA, KLIMA, NAJBOLJE VRIJEME ZA POSJETU

Egipat se proteže na dva kontinenta i izrazito je pustinjska zemlja. Više od 95 % površine zauzimaju dvije velike pustinje koje razdvaja rijeka Nil. Njegov, 1200 kilometara dugi tok kroz zemlju koja je oduvijek smatrana darom Nila, razdvaja pustinju na dva dijela. Na istoku je manja Arapska pustinja, a na zapadu veća Libijska pustinja, koja je zapravo zapadni rub Sahare. Nil, koji teče od juga prema sjeveru, završava prostranom deltom, najplodnijim područjem zemlje. Na sjeveroistoku, u azijskom dijelu Egipta je također pretežno pustinjski poluotok Sinaj, kojeg od ostatka zemlje razdvaja Sueski kanal, drugi najznačajniji plovni put na svijetu.
Egipat na zapadu graniči s Libijom, na jugu sa Sudanom, na istoku mu je Crveno more, na sjeveroistoku Izrael, a na sjeveru Sredozemno more.
Gotovo cijeli Egipat ima pustinjsku klimu s vrlo malo padalina i vrućim ljetima. Zimski su mjeseci tek nešto malo svježiji, ali također suhi. Na krajnjem jugu zemlje, na granici sa Sudanom kiše gotovo i nema. Izuzetak je sjeverni dio zemlje uz Sredozemno more koji ima sredozemnu klimu sa suhim i vrućim ljetima i blagim i kišovitijim zimama.
Najpogodnije razdoblje za posjet Egiptu je rano proljeće (veljača – travanj) i jesen (listopad – studeni) uz neke iznimke. Ljeto (lipanj – kolovoz), kada zapravo i putuje najveći broj turista, najmanje je pogodno razdoblje. Jug zemlje, ali i poznata ljetovališta na Crvenom moru i Sinaju, u to doba godine nerijetko su pogođeni velikim vrućinama i temperaturama preko 40° C! Usprkos tome ljetovališta znaju biti puna turista, stranih i domaćih, što značajno podiže cijene smještaja. Ipak tko voli sunce i more, ovo je možda idealno doba godine za posjet Egiptu. Zimski mjeseci (prosinac – veljača) pogodni su za putovanje u južne dijelove zemlje (Luksor), djelomično i u obalna ljetovališta, no sjever Egipta (Aleksandrija) može biti prilično hladan i kišovit.

KRATKI POVIJESNI PREGLED

Egipatska povijest oduvijek je fascinirala sve ljubitelje prošlosti. Upravo je na teritoriju današnjeg Egipta, u dolini rijeke Nil, nastala jedan od prvih velikih civilizacija u povijesti čovječanstva. Zahvaljujući redovitim godišnjim poplavama, koje su omogućavale bogate žetve, Egipat je nazvan – Darom Nila. Prva se uređena državna organizacija na tom prostoru razvila krajem 4. tisućljeća prije Krista kada je legendarni kralj Menes (Narmer) ujedinio južni Gornji Egipat, koji se prostirao uz tok rijeke Nil, i sjeverni Donji Egipat, oko delte Nila. Menes je ujedno bio i osnivač prve od 30 dinastija koje su vladale Egiptom. Povijest prvih dviju dinastija slabo je poznata, a sa trećom dinastijom započinje razdoblje takozvane Stare države ili Starog kraljevstva. Stara država trajala je od oko 2700. g. pr. Kr. do oko 2100 g. pr. Kr. i obuhvaćala je vladavinu od III. do VIII. dinastije, a svoj je vrhunac dosegla u doba IV. dinastije kada su faraoni Keops, Kefren i Mikerin podigli slavne piramide u Gizi.  Razdoblje IX. i X. dinastije (oko 2150. – oko 2050. g. pr. Kr.) naziva se prvim međurazdobljem, kada se Egipat raspao na niz manjih državica. Sredinom 21. st. pr. Kr. faraon Mentuhotep II., prvi vladar XI. dinastije, ponovno ujedinjuje zemlju. Razdoblje od XI. do XIV. dinastije (oko 2050. – 1650. g. pr. Kr.) naziva se Srednja država (kraljevstvo). U to se doba Egipat proširo na susjedne zemlje Nubiju (sjeverni Sudan), Palestinu i Siriju, a trgovao je i sa Kretom i legendarnom zemljom Punt. Drugo međurazdoblje obuhvaća stotinu godina vladavine XV., XVI. i XVII. dinastije (1650. – 1550. g. pr. Kr.), a obilježeno je dominacijom Hiksa u Egiptu. Razdoblje XVIII. – XX. dinastije (1550. – 1069. g. pr. Kr.), doba je Nove države i vrhunac moći staroegipatske države. Vladari poput kraljice Hatšepsut, Tutmozisa III. i Ramzesa II. neki su od najvažnijih faraona u povijesti, a teritorij koji je Egipat zauzimao tijekom XVIII. dinastije nikada nije bio veći. Jedan od faraona XVIII. dinastije bio je i Tutankamon. U vrijeme Nove države prijestolnica Egipta preseljena je iz Memfisa na sjeveru u Tebu (današnji Luksor) na jugu. Treće međurazdoblje traje od XXI. do XXVI. dinastije (1069. – 525. g. pr. Kr.), a obilježila ga je vladavina velikih svećenika iz Tebe, libijskih plaćenika te Asiraca u prvoj polovici VII st. pr. Kr. Godine 525. pr. Kr. Egipat je došao pod perzijsku vlast (XXVII dinastija), da bi nakon toga ponovno stekao nezavisnost (XXVIII. – XXX. dinastija, od 404. – 343. g. pr. Kr.). Godine 343. pr. Kr. ponovno ga osvajaju Perzijanci, a 332. g. pr. Kr. Aleksandar Makedonski, čime započinje helenističko razdoblje tijekom kojega je Egiptom vladala dinastija Ptolemejevića (304. – 30. pr. Kr.). Smrću posljednje vladarice iz dinastije Ptolemejević, poznate kraljice Kleopatre VII., Egipat postaje provincija Rimske države. U rimsko vrijeme u Egipat počinje prodor kršćanstva, a potomci prvih egipatskih kršćana današnji su Kopti. Pod rimskom vlašću Egipat je bio do propasti Rimskog Carstva, da bi nakon toga postao dio Bizantskog carstva. Početkom 7. st. nakratko pada pod perzijsku vlast, da bi ga uskoro, sredinom 7. stoljeća, osvojili Arapi čime započinje islamizacija Egipta. Sve do 969. godine Egiptom su vladali namjesnici abasidskih kalifa, dok ga nisu osvojili sjevernoafrički Fatimidi koji su novoosnovani Kairo učinili svojom prijestolnicom. Slavni vojskovođa Saladin 1171. svrgnuo je s vlasti oslabljenog fatimidskog kalifa, i proglasio se sultanom. Saladinove nasljednike svrgnuli su pak 1250. Mameluci, pripadnici sultanove straže robovskog porijekla. Za njihove se vladavine Kairo razvio u jedan od najznačajnijih gradova svijeta. Mameluci su upravljali Egiptom do 1517. kada ga osvaja turski sultan Selim I. Sve do 19. stoljeća Egipat je bio dijelom Osmanskog carstva, ali moć Mameluka i dalje je ostala velika. Napoleon Bonaparte proveo je od 1798. do 1801. godine vojnu ekspediciju u Egipat želeći ga pretvoriti u francusku koloniju, u čemu ga je sprijećio turski vojni general Muhamed Ali, kojega je kasnije sultan imenovao svojim namjesnikom u Egiptu, nakon čega je Muhamed Ali skršio moć Mameluka. Muhamed Ali je brojnim reformama ojačao moć Egipta, a 1854. Francuzima je dana koncesija za izgradnju Sueskog kanala, koji je dovršen 1869, što je dodatno povećalo njegovu stratešku važnost. Nakon što je stekla većinu dionica Sueskog kanala Velika Britanija je okupirala 1882. Egipat, a 1914. proglasila je i protektorat nad njim. Ipak nakon jakog otpora protiv Britanaca 1922. g ukida se protektorat i Egipat postaje kraljevina, no britanska vojska se zadržala na području oko Sueskog kanala. U vrijeme Drugoga svjetskog rata Egipat je na strani Saveznika, no ne sudjeluje u sukobima. Nezadovoljni egipatski vojni časnici pod vodstvom pukovnika Gemala Abdela Nassera izvršili su 1952. g. vojni udar i prisilili kralja Faruka na abdikaciju, a sljedeće je godine proglašena republika čijim je predsjednikom postao Mohammad Nugib. Godinu dana kasnije zamijenio ga je Nasser, koji je započeo s brojnim gospodarskim reformama, među njima je bila i nacionalizacija Sueskog kanala, što je izazvalo anglo-francusku vojnu intervenciju. Eskalaciju sukoba uspio je spriječiti tek UN. Godine 1958. Egipat se kratkotrajno udružio sa Sirijom pod nazivom Ujedinjena Arapska Republika (savez je trajao svega tri godine), i postao vodeća zemlja u arapskom svijetu. Nasserov nasljednik Anwar el Sadat je nakon dva poraza Egipta u ratu s Izraelom (1967. i 1973.) počeo jačati veze sa Zapadom, zbog čega je 1981. pao kao žrtva atentata radikalnih muslimana okupljenih u Muslimanskom bratstvu. Naslijedio ga je Hosni Mubarak koji je nastavio Sadatovu politiku, ali istovremeno jačajući osobnu diktaturu, što je dovelo da krvave revolucije 2011. godine u kojoj je Mubarak svrgnut, a na izborima koji su slijedili pobjedu su odnijeli islamisti.

KAKO DOĆI, KAKO SE KRETATI PO ZEMLJI

Najveći broj turista u Egipat stiže zrakoplovima. Nacionalni prijevoznik Egypt Air povezuje glavnu zračnu luku Kairo s 80-ak destinacija u Europi, SAD-u (New York), Africi, Bliskom Istoku te Dalekom Istoku. Preko zračnih luka u Europi i Bliskom Istoku može se do Kaira lako doći iz svih ostalih zemalja koji nemaju direktnu vezu s Egiptom. Osim Egypt Air-a i brojne druge europske i bliskoistočne avio-kompanije lete za Kairo, a neke i za Luksor. Osim redovnih linija postoje i brojni čarter letovi prema poznatim ljetovalištima, primjerice Hurgadi i Sharm el Sheikhu, no let je obično moguće kupiti jedino u paketu sa smještajem, što nerijetko ispada povoljnije!
Avion je često i najbolji izbor za putovanje unutar Egipta, naročito ako putem prelazite preko pustinje ili dijelova zemlje koji nisu turistički pretjerano atraktivni.
Za sve ljubitelje putovanja najljepši način za obilazak Egipta je krstarenje rijekom Nil na komfornim i luksuznim brodovima koji plove između Luksora i Asuana. Postoje brojne kompanije koje nude krstarenja po Nilu, u trajanju od tri i više dana (www.choosingrivercruising.com). Brodovi su uglavnom kategorizirani s 5 zvjezdica, no između njih postoje velike razlike u kvaliteti, koja se najbolje očituje u cijeni krstarenja.
Kako su krstarenja obično u jednom smjeru, za povratak se možete birati između aviona i vlaka. Turistički vlakovi su najčešće, nažalost, noćni, dok za dnevni vlak postoje određena ograničenja u prijevozu stranaca zbog sigurnosnih razloga (provjeriti na: enr.gov.eg i www.wataniasleepingtrains.com)
Veze Egipta sa susjednim državama prilično su oskudne te prije samog putovanja valja dobro provjeriti prometuju li autobusi i trajekti ili je došlo do nekakvih iznenadnih promjena. Libija je trenutno dosta nesigurna za putovanje (iako postoje autobusne linije iz Kaira za Bengazi i Tripoli), dok se iz Sudana može ući samo trajektom koji povezuje Wadi Halfu i Asuan. U Saudijsku Arabiju može se doći trajektima koji prometuju između Hurgade i Dube te Sueza i Jeddaha. U Jordan se najlakše dolazi trajektom koji povezuje Nuweibu na Sinaju s Aquabom, dok se u Izrael može ući preko graničnog prijelaza Taba do kojega voze autobusi iz Kaira.
Za obilazak Egipta, osim zrakoplovom, vlakom i brodovima koji plove po Nilu, pogodni su i autobusi. Veze između pojedinih gradova i turističkih središta su odlične, a cijene povoljne. Naravno što je cijena viš, kvalitetniji je autobus, a kao najpreporučljiviji prijevoznik navodi se Superjet.
Egipat se, barem nakratko, može posjetiti i brodovima za krstarenje. Većina onih koji plove po istočnom Sredozemlju, na jedan se dan sidre u Aleksandriji odakle se organiziraju izleti do Kaira i Gize, dok kompanija Costa Cruise organizira tjedna krstarenja po Crvenom moru.

GDJE SPAVATI

Najveći broj turista u Egipat dolazi u sklopu organiziranih putovanja i smješteni su u hotelima. Uz hotele Egipat nudi i druge oblike smještaja putnicima skromnijeg buđeta.
Hoteli su kategorizirani s jednom do pet zvjezdica. Većina hotela ima upravo četiri ili pet zvjezdica, no valja odmah upozoriti da su mnogi od tih hotela svojom kvalitetom slabiji od objekata iste kategorizacije u Europi ili Sjevernoj Americi. Stoga ne treba uvijek očekivati istu razinu usluge kao u hotelu iste kategorije na Zapadu, već jednu, pa čak i dvije zvjezdice skromniju!
Hoteli srednje kategorije (s tri egipatske zvjezdice) dosta su rijetki, a skromni hoteli s jednom i dvije zvjezdice ili pansioni preporučuju se samo onima sa skromnim zahtjevima, uz obaveznu provjeru soba i usluga koje hotel nudi.
Pošto su hoteli cjenovno povoljniji nego na Zapadu preporučuje se smještaj u kvalitetnijim hotelima (četiri ili pet zvjezdica) i rezerviranje smještaja unaprijed. Valja napomenuti da su hoteli u Kairu nešto skuplji nego u ostalim dijelovima zemlje.
U Egiptu postoji i nekoliko hostela vrlo skromne ponude, te kampovi u turističkim mjestima, koji su iznimno skromno opremljeni.

ŠTO VIDJETI

KAIRO – glavni egipatski grad i jedno od najznačajnijih središta Orijenta. Metropola s više od 10 milijuna stanovnika i bezbrojnim spomenicima islamske kulture od kojih su mnogi smješteni u staroj jezgri grada poput džamije Muhammada Alija i džamije sultana an-Nasira. Tu su još džamija al-Azhar s važnim islamskim sveučilištem, džamija sultana Hasana, palača emira Beštaka, brojni bazari, ali i židovska i koptska vjerska baština. Na južnom rubu grada najpoznatiji su spomenici antičkog Egipta – piramide faraona IV. dinastije Keopsa, Kefrena i Mikerina, te velika sfinga u Gizi. Svakako vrijedi vidjeti i slavni Egipatski muzej.
LUKSOR – smješten u Gornjem Egiptu, na mjestu  gdje se nalazila  nekadašnja prijestolnica Egipta – Teba, drugi je najznačajniji lokalitet antičkog Egipta. Tu se nalaze slavni hramovi iz doba Nove države, dok su na zapadnoj obali Nila grobnice gotovo svih važnih egipatskih faraona, a među njima i Deir el-Bahri, grobnica kraljice Hatšepsut.
ALEKSANDRIJA – drugi najveći grad u Egiptu i važna  luka smještena na Sredozemnom moru. Osim islamske baštine u gradu je sačuvano i dosta spomenika i helenističkog i rimskog razdoblja, a nedavno je obnovljena i slavna Aleksandrijska knjižnica.
MEMFIS – nedaleko Kaira, dugo je vremena bio prijestolnica starog Egipta. Danas je od sačuvanih spomenika najznačajniji polegnuti kip Ramzesa II i sfinga. Nedaleko Memfisa je Sakkara, lokalitet na kojem je podignuta prva egipatska piramida za faraona Djosera, a prema projektu slavnog liječnika Imhotepa.
KOM OMBO – grad u južnom Egiptu koji je stoljećima bio važno vojno uporište. U njemu se nalazi jedan od najznačajnijih hramova iz helenističkog razdoblja.
ASUAN – grad na jugu Egipta prvenstveno poznat po velikoj Asuanskoj brani dovršenoj 1970. g. Asuan je ujedno i završna luka na krstarenjima po Nilu. U okolici se nalazi nekoliko vrijednih hramova iz razdoblja Nove države.
FILE – otok južno Asuana s veličanstvenim hramom iz 3. stoljeća posvećenim božici Izidi. Hram je bio posljednja utvrda egipatske religije sve do njegova zatvaranja 535. g.
ABU SIMBEL – nedaleko granice sa Sudanom, na krajnjem jugu Egipta, veličanstveni je hram kojega je dao sagraditi jedan od najvećih faraona, Ramzes II. Obilježavaju ga četiri faraonova kipa na pročelju, visoka više od 20 metara.
HURGADA – poznato ljetovalište na Crvenom moru, zbog klime atraktivno cijele godine. Posebno ga vole ljubitelji ronjenja zbog impresivnog podmorja.
SHARM EL SHEIKH – najpoznatije ljetovalište na poluotoku Sinaj, također omiljeno među ljubiteljima ronjenja.
SAHARA – najveća pustinja svijeta na prvi pogled izgleda surovo, no nekoliko oaza u Libijskoj pustinji, poput Siwe, Kharge ili Dakhle zadnjih godina sve više privlače turiste željne avanture koju pruža boravak u veličanstvenoj pustinji.
SINAJ – poluotok na sjeveroistoku Egipta, također s pretežito pustinjskim i planinskim krajolikom. Ipak i ovdje se može naći mnoštvo turističkih znamenitosti, od kojih je svakako najpoznatiji samostan Sv. Katarine

ŠTO RADITI

Glavni motiv dolaska turista u Egipat je obilazak njegove impresivne starovjekovne baštine i odmor u nekom od ljetovališta na Crvenom Moru. Ipak Egipat pruža i mnogo više od toga. Uz bogatu antičku baštinu Egipat se može pohvaliti i bogatom vjerskom baštinom. Osim najbrojnijih, islamskih bogomolja tu su i koptske crkve, ali i židovska baština. Ljubitelji prirode naći će mnoštvo zanimljivosti u oazama i pustinjama Egipta, ali i u podmorju Crvenog mora. Sve je više i onih koji u Egipat dolaze u zimsko doba godine zbog golfa ili vodenih sportova. Ljubitelji wellnessa također će u brojnim luksuznim hotelima naći nešto za sebe, a krstarenje Nilom jedno je od najljepših mogućih doživljaja putovanja.